Pi�e: Ante �u�njara

U zeman zuluma Onura i �eherezade, Sinjani obnovi�e zidine Starog Grada� Dok u Varo�u padaju glave vojsci, zdravstvu, ... , vridni neimari podzi?a�e ovu tvr?avu - drevni simbol Grada, spremaju?i ga za odlu?ni boj ...

Da zaustavlja tursku topovsku tanad, ili da pomogne zaustaviti funkcionalno propadanje o kojem smo pisali u pro�lom tekstu? Tra�e?i odgovor na to pitanje zavirimo dalje u ljetopis na�e svakodnevnice:

U osvit svoje tristote godi�njice, na ime tursko-hrvatskog kulturnog pro�imanja u?e Alka pod za�titu UNESCO-a, ...

Uistinu, do?o�e nova vremena: turski jezik se tako u sinjskim domovima ?uje vi�e nego hrvatski, Alka je postala simbol kulturne razmjene na relaciji nekad zakletih neprijatelja, ali zato pri?a novog pristupa stade na mnogo jednostavnijim stvarima...

Na�alost VAD niti danas nema stranicu na engleskom jeziku, ali od pro�log teksta povodom ulaska Alke pod za�titu UNESCO-a (http://www.ferata.hr/teme/136-pismo) ipak se pojavio jedan kvalitetan video uradak na youtubeu. Ali poput prethodnih i ovaj je postavljen privatnom inicijativom, (http://www.youtube.com/watch?v=EWXH182TpPk). A od VAD-a ni zuc!

Upravo ta polovi?nost 'prihva?anja moderniteta' zabrinjava i u slu?aju tvr?ave. Iako su svima jasne namjere njene obnove ipak ostaje opasnost da taj projekt ostane spomen ba?enih novaca. Ba?enih u smislu postignutog efekta, ili konkretno - ukoliko obnovljena i za�ti?ena sinjska tvr?ava ne 'za�ivi', ostat ?e samo mrtvi spomenik, kakav je mogla bit i bez obnove.

No, kao u slu?aju postavljanja video uratka od strane pojedinca tako su i u slu?aju tvr?ave odre?ene grupe preuzele na sebe gra?ansku odgovornost:

Primjerice sinjski franjevci. Oni ne stoje prekri�enih ruku. Postavljanje Gospina kipa na Starom Gradu i Kri�nog puta (neovisno o izvoru financiranja, u ovom slu?aju bitna je ideja), o�ivjeli su Tvr?avu, od podno�ja do vrha. Kada ovome dodamo Festival marijansko-duhovne klapske pjesme 'Klape Gospi Sinjskoj' i sjajnu ideju o ure?enju hodo?asni?kih staza, nije te�ko zaklju?iti da franjevci mogu biti uzor ostatku Grada.

Upravo smo do�li do prve teze u ovoj seriji tekstova - ODGOVORNOST ZA LOKALNI RAZVITAK NIJE SAMO NA LOKALNIM POLITI?ARIMA, VE? I NA SVEUKUPNOJ LOKALNOJ ZAJEDNICI (POJEDINCIMA, GRUPAMA, UDRUGAMA, I NA KONCU LOKALNOJ SAMOUPRAVI).

Na�alost ?udna navada hrvatskih politi?ara da i u 'punoljetnosti kapitalizma' obe?avaju otvaranje radnih mjesta za posljedicu ima i ?udna o?ekivanja njihovih bira?a utemeljena na potpuno pogre�nom shva?anju da su samo politi?ari odgovorni za gospodarski razvoj njihove sredine.

Zato se nadam da ?e primjeri pojedinca koji je prepoznao svoj gra?anski interes i na youtube postavio kvalitetan video o Alci; sinjskih franjevaca koji vrijedno promi?u duhovnost i kulturu, stvaraju?i tako i pretpostavke za ekspanziju turizma, te Pu?kog kazali�ta Sinj koje svake godine odr�ava predstavu 'Opsada Sinja 1715' koja bi uz pravi marketing mogla postati pravi turisti?ki spektakl, otvoriti o?i brojnim uspavanim institucijama i pojedincima.

Kako bi rekao stari dobri JFK:

Ne pitaj �ta ti je Sinj da, nego �ta si ti da Sinju!,

ili malo brutalniji 'u?itelj gra?anske odgovornosti' ?ole:

Otkud svi ti paraziti �ta su nam zagustili
Nemoj stari moj, krivi smo mi �ta smo ih pustili...

Rekapitulacija dosada�nja dva teksta je jednostavna: ustvrdili smo problem - funkcionalno propadanje Grada (http://www.ferata.hr/teme/991-to-je-sljedee) i odgovorne za njegovo rje�avanje. Ve? kod pitanja odgovornosti za o?ekivati je neslaganje javnosti, no �to se prije shvati da je to tako lak�e ?emo zaroniti u tre?u fazu: model rje�avanja problema. O tome u nastavku...

�