Pi�e: Ante �u�njara

�to je na redu nakon rodili�ta i doma zdravlja? Sud, katastar, policija, kino, ili ne�to tre?e?

Gubitak prometnog zna?aja izgradnjom A1 bio je mo�da prvi nagovje�taj opadanja funkcionalnog zna?aja Grada Sinja. Danas se to najbolje vidi u broju autobusnih veza koje na� Grad ima sa Zagrebom.

Logi?an i simptomati?an nastavak je aktualna pri?a o degradaciji sinjskog Autobusnog kolodvora, ali i javnog gradskog prometa. Najnovija odluka o ukidanju nerenatabilnih linija na relacijama Sinj-Knin, Split, Bajagi?, Dabar, je logi?na posljedica privatizacije poduze?a koje neko? osnovano s ciljem ja?anja prometne povezanosti u slu�bi op?eg razvitka. Privatnog poduzetnika, kao i svugdje u svijetu zanima prvenstveno profit. Stoga je od novog vlasnika sinjskog Autoprijevoza iluzorno o?ekivati brigu za regionalnu politiku i sna�enje 'pasivnih krajeva'. No o tome je trebalo prije privatizacije. Sada je za to kasno.

Godinama smo svjedoci i �epavih poku�aja da se Sinju vrati vojna funkcija, a s njom, posredno i neposredno, stotine radnih mjesta. Neispunjena obe?anja oko dolaska in�enjerije samo govore o politi?koj mo?i koju imamo na dr�avnoj razini, a ona se o?ituje i na pitanju rodili�ta, obilaznice, nove osnovne �kole itd... Naravno, politi?ka mo? nije samo posljedica veza i vezica, ve? broja glasova, ekonomske, medijske, intelektualne i druge mo?i kompletnog stanovni�tva, a naro?ito njegovih predstavnika.

Konkretno, da je sinjsko rodili�te privatna ustanova onda bi ga njegov osniva? mogu?e davno zatvorio! Za�to? Primjerice 1964. godine je na podru?ju tada�njeg Kotara Sinj ro?eno 1 448 djece, od toga 987 u zdravstvenoj ustanovi. Dakle na� 'privatni osniva?' je mogao ra?unati na potencijal od skoro 1 500 djece godi�nje, te na osnovu toga broja i ulo�iti novac te izgraditi rodili�te.

Skoro pola stolje?a kasnije, 2009. godine na istom podru?ju se rodilo 527 djece, skoro 3 puta manje!? Dakle da bi zadr�ao istu dobit 'na� privatnik' bi danas morao vi�ekratno podi?i cijenu svoje usluge. U isto vrijeme njegov konkurent u Splitu nudi uslugu po staroj cijeni. I �to bi privatnik u toj situaciji napravio? Radio s gubitkom ili zatvorio rodili�te? Ovo drugo, naravno!

Prethodna analiza bi se doslovce mogao bezrezervno i podr�ati, kada bi se radilo o prodajnom centru, a ne rodili�tu. Rodili�te je ipak nekakav javni interes kojemu ostvarivanje profita jednostavno ne smije biti jedini kriterij funkcioniranja. Ali navedeni primjer zorno ilustrira kako je za odr�anje odre?enog stupnja funkcionalne i sadr�ajne opremljenosti neke lokalne zajednice ipak potreban odre?en broj korisnika tih funkcija i sadr�aja. Naravno i odre?ena korisni?ka ekonomska mo? koja ?esto nije u korelaciji sa brojem stanovnika te zajednice.

'Pomozi sam sebi i Bog ?e ti pomo?i! Iako ?e nekima ovo zvu?ati kao bogohuljenje, ali ?udno mi je kad se bez rezerve iz na�eg kraja napadaju danas Zagreb, ju?er Beograd, a sutra tko zna tko, uvijek u kontekstu � 'svi novci idu tamo'. Od samog uspostavljanja institucije 'nedovoljno razvijenih krajeva' u ex Yu na� kraj je korisnik novca iz tih fondova, �to se na�alost nastavlja do danas i to u sve ve?em obujmu. Upravo zbog te dr�avne pomo?i, prora?uni op?ina i gradova Cetinske krajine su na razini mnogih bogatijih krajeva. No, dr�ava mo�e i?i do jedne granice i ukoliko ne postoje dodatne inicijative lokalne zajednice ona se povla?i.  

Upravo najavljeno ukidanje statusa brdsko-planinskih podru?ja moglo bi biti veliki udar na prora?une gradova i op?ina, ali i i privatne d�epove mnogih stanovnika. Ne zaboravimo da i GZ Kukuzovac glavninu povlastica crpi iz tog statusa BPP. Iako je najavljeno uvo?enje zamjenskih oblika dr�avne skrbi za ova podru?je ipak se valja zapitati: Tko garantira da i taj status ne?emo izgubiti? Da li ?e se opet prekasno paliti vatrogasni �mrkovi kao u prethodnim slu?ajevima? Ili imamo politi?ku elitu sposobnu za upravljanje takvim situacijama uz potporu javnosti svjesne mo?i svog glasa, kako bira?kog tako i glasa javnosti? Neka svatko odgovori pojedina?no na ovo pitanje i sam prosudi �to nas ?eka!

Na�alost, kada funkcionalno propadanje krene ono je nezaustavljivo i samo se �iri. Sinjski niz je jasan i ve? prikazan vojska � dom zdravlja � rodili�te � '?'. Povratak funkcija puno je sporiji, ponekad i nemogu?. Ali, koliko god ova opora tvrdnja bila utemeljena, ona nipo�to nije poziv na predaju. Naprotiv!

Cetinska krajina, ?iji jedini motor razvitka mo�e biti Sinj, uz pomo? ostalih centara ni�eg stupnja centraliteta, jednostavno mora preokrenuti proces. Za po?etak aktivacijom postoje?ih i nedovoljno iskori�tenih potencijala. Tema je to sljede?ih ?lanaka, kojima ?e se nadam se pridru�iti i drugi autori...

�