Pi�e: �imun Anu�i?

Po�tovani,

Nakon mog pisma Va�em portalu u kojem sam naveo svoje argumente protiv podizanja biste Tihom Ra?i do�lo je do reakcije suprotne strane kojom sam etiketiran kao "duhovni slijednik mu?itelja Tihoga Ra?e�.

Ne mogu re?i da sam ne�to osobito uvrije?en tom dijagnozom ali smatram da bih ipak trebao detaljnije i dublje objasniti svoje razloge zbog kojih sam protiv i ukazati na neke ?injenice kojima ?u, nadam se, pomo?i onima koji su trenutno na drugoj strani da shvate za�to bi trebali odustati od te ideje.

Po�tovanje predaka je tradicija na�eg kraja i po tome smo jedinstveni u svijetu �to se najvi�e manifestira kroz odr�avanje Alke kojom slavimo na�e pretke koji su davne i slavne 1715. porazili Turke iako se po mom mi�ljenju Alka svojim prilago?avanjem svim vlastima od onda do danas prili?no kompromitirala i duhovno udaljila od izvornog doga?aja u osnovi kojeg je vrhunsko vite�tvo i juna�tvo i beskompromisna borba za opstanak na svome ali i borba za svoj narodni i vjerski identitet. Ipak, koliko god da su na�i preci u tih sedam dana koliko je trajala bitka za Sinj 1715. godine u?inili ne�to jedinstveno u povijesti ljudskog roda, najte�e vrijeme u povijesti Sinja i Cetinske krajine bilo je vrijeme Drugog svjetskog rata kada je poginuo svaki deseti stanovnik Cetinske krajine, te�e i od na�eg zadnjeg rata bez obzira koliko neki zbog vlastitog iskustva bili emotivno vezani za Domovinski rat a to potvr?uje surova statistika. Ideolo�ki sukobi i ?ak ozbiljni konflikti me?u lokalnim politi?arima ali i gra?anima ?esto imaju korijene u razli?itom gledanju na vrijeme u kojem ve?ina nas (statisti?ki gledano) nije �ivjela, vrlo je mali postotak onih koji su �ivi svjedoci tog vremena jer onaj tko je 1941. imao 20 godina danas ima 90 a takvih je malo me?u nama i vjerujem da im sada nije do nikakvih rasprava. Raspravljamo i sva?amo se mi koji tada nismo bili ni u dalekim planovima na�ih predaka zato jer smo odgajani da po�tujemo pretke i one od prije tri stolje?a.

Koliko su te rasprave korisne u vremenima ekonomske krize kojom je ve?ina nas pogo?ena?

Moj odgovor je da je to zadnje �to nam je potrebno sada. Ali ipak, bez obzira koliko nekorisne ove teme bile u materijalnom smislu i ako vjerujemo da ?ovjek nije samo materijalno bi?e nego i duhovno, onda se mo�e re?i da ove teme s obzirom da su materijalno bezvrijedne (osim mo�da nekima) spadaju u kategoriju duhovnih pitanja. Po�tovanje predaka svakako spada u duhovnu kategoriju i sve religije svijeta u svojim u?enjima promi?u pozitivan odnos prema onima kojih vi�e nema.

Da bismo pravilno sudili o pro�lim vremenima potrebno je imati uvid u ?injenice ali i u sociolo�ke i psiholo�ke faktore tada�njih ljudi, jer ?emo se tek tada pribli�iti istini iako je u cijelosti nikad ne?emo saznati. ?injenice ka�u da su na demokratskim izborima 1940. u Sinju uvjerljivo pobijedili komunisti: od 36 zastupnika dobili su 26 a zastupnike su imali i iz onih mjesta koja se danas smatraju tradicionalno desni?arskima: imali su zastupnike iz Otoka, Rude, Potravlja i Dabra �to zna?i da su i stanovnici tih naselja podr�avali Crvenu op?inu. Ekstremna desnica, od koje su kasnije nastale usta�e nije dobila ni glasa i ako volju naroda stavimo kao najve?i kriterij onda stvari postaju jasnije. Kada je po?eo rat Sinj i Cetinska krajina su formalno pripali NDH dok je ostatak Dalmacije pripao Talijanima. Koliko je NDH bila nezavisna meni govore dokumenti sa su?enja mome djedu koje sam prije nekoliko godina dobio iz rimskog arhiva i koji su na talijanskom jeziku jer je djedu u Sinju sudio talijanski sud, a to je jedan od razloga zbog kojih NDH i dalje smatram takozvanom NDH.

�to se ti?e razmjera zlo?ina koji su u na�em kraju po?inili nacifa�isti i komunisti surova statistika nam ka�e da su po tome te dvije ideologije neusporedive: u samo nekoliko dana u selima podno Kame�nice Nijemci su likvidirali 1800 civila me?u kojima je bilo i mnogo djece. Tihomil Ra?a je kao dje?ak bio jedan od malobrojnih Sinjana koji je dragovoljno obukao usta�ku uniformu i time postao saveznik tih zlo?inaca, a s obzirom na ve? spomenute rezultate izbora iz 1940. mo�e se re?i da je Tihomil kao dje?ak po?inio izdaju. ?ovjek kad je mlad ?ini gluposti i gre�ke pa ni gospodin Ra?a nije bio iznimka, mo�da bi mu tu�itelji iz 1944. i oprostili da nije bilo i mla?ih od njega koji su ubijeni na drugoj strani (moj pokojni otac je nakon djedovog streljanja jedva pre�ivio usta�ke potjere zahvaljuju?i po�tenim sinjskim familijama koje su skrivale njega i njegovu majku, a bio je i mla?i od Ra?e).

�to se ti?e legitimnosti suda koji je osudio Ra?u na vi�egodi�nju robiju, a ?iju je upitnost naglasio gospodin �i�i? opet ponavljam izbore iz 1940. koji su komunistima iz Cetinske krajine ipak dali nekakav legitimitet, a s obzirom na ?injenicu da je njihova Crvena op?ina nasilno ukinuta od strane srpskog dvora uz pomo? doma?ih poslu�nika i mimo volje naroda, mo�e se re?i da su komunisti iz Sinja pobjedom u ratu vratili svoje pravo na vlast koje su dobili od naroda za razliku od komunista iz ostalih dijelova biv�e dr�ave i svijeta koji su na vlast dolazili nasilnim metodama tj. revolucijom i po tome je na�a krajina specifi?na.

Me?utim, ja ovdje ne �elim braniti politi?ki sustav koji je bio do 1990. jer sam svjestan da se pretvorio u ne�to �to ni moj djed koji je postao komunist puno prije Josipa Broza sigurno ne bi odobravao s obzirom na ?injenicu da je njegov brat �imun, partizan prvoborac, robijao na Golom Otoku la�no optu�en za staljinizam. Mnogim obiteljima su u tom vremenu napravljene goleme nepravde i mnogo je �ivota uni�teno ali optu�iti poginule partizane za ono �to je uslijedilo nakon rata je isto kao i optu�iti poginule pripadnike 126. brigade za propast sinjskog gospodarstva, to je naravno � glupost.

Siguran sam da je gospodin Ra?a svojim �ivotom u zreloj dobi postao ?ovjek vrijedan po�tovanja ali nisam siguran da je bio ponosan na svoje mlade godine: intelektualac je kriti?an prema svemu, a najvi�e prema sebi pa ako vi koji ste ga poznavali tvrdite da je bio istinski intelektualac onda znate da bi on sigurno bio protiv takvih inicijativa, jer je mrlja u njegovoj biografiji kada je ustao protiv Sinja i Cetinske krajine, prevelika da bi ga se uzdiglo na po?ast spomenika. Ukoliko �elite pokazati po�tovanje nekoj �rtvi komunizma iz na�eg kraja preporu?ujem vam da razmislite o Marku Veselici koji je jo� �iv ali kako nitko ne �ivi vje?no vjerojatno ?e se jednog dana pokrenuti inicijativa za njegov spomenik. Njegova biografija puno bolje prezentira zlo komunizma nego Ra?ina.

Isto tako vas pozivam da preispitate vlastiti sustav vrijednosti s obzirom na sve poru�ene spomenike �rtvama fa�izma i nacizma u na�em kraju, pogotovo ako se uzme u obzir da su ti spomenici prema najnovijim saznanjima sru�eni politi?kom odlukom �upanijskog vodstva HDZ-a iz sredine devedesetih.

Nadam se da se potomci poginulih branitelja iz Domovinskog rata ne?e na?i u istoj situaciji jednog dana kao i ja sada da moraju obja�njavati da su im se preci borili protiv okupatora kada neki slu�benik EU podnese prijedlog za postavljanje spomenika poginulim ?etnicima s ciljem da se istakne multikulturalnost i tolerancija toliko potrebni za slobodan protok ljudi i roba. To sada mo�e zvu?ati smije�no i nemogu?e ali poznavaju?i mentalitet ovog naroda sklonog zaboravu i prilago?avanju upozoravam vas da ni�ta nije nemogu?e.

Toga dana, kada vam pokrovitelji Alke budu Turci, podignite ?a�e u ?ast onih koji su vam izborili slobodu i nadajte se da ste je bar prodali za dobre novce.

�imun Anu�i?

�