Izvor: www.katolici.org

Danas se slavi spomendan Sv. Valentina. Latinska izreka ka�e: Nomen est omen! (Ime je znak!). To je posebno uo?ljivo u imenu Valentin. Izvor mu je u latinskoj rije? v�lens zna?i zdrav, krepak. Iz toga korijenskoga zna?enja imena nastao je obi?aj u nekim europskim zemljama, a napose u Sjevernoj Americi, da ljudi na njegov spomendan izmjenjuju ?estitke i darove: �ele si zdravlje, sre?u, svako dobro! Isti je razlog da ga vjerni?ki puk smatra za�titnikom od svih bolesti, napose zaraznih.

Oblici su osnovnog imena Valentina, Tina, Tinka, Valenka, Valika; Valentin, Tin, Vala, Valent, Valko; zatim u prijevodu: Zdravko, Zdravka. Valentinu se sveta?ka ?ast iskazuje neprekinuto punih 17 stolje?a!

Ta pu?ka zaljubljenost u Valentina nije mnogo marila za povijesne podatke o njemu, pa je o Valentinu do nas doprlo manje ?injenica, a vi�e legendi. Bezbrojni su podaci o njegovu neprekinutu tisu?ljetnome �tovanju. Bio je sve?enik (ili biskup) i u vrijeme rimskog cara Klaudija, godine 269. ili 270. mu?eni?ki je ubijen. �tovatelji su mu, kad su progonstva prestala, podizali crkve; najstarija je u Rimu iz 4. stolje?a, a stoji i danas.

Spomendan mu je oduvijek 14. velja?e. Obi?aj da se Valentin smatra svecem i za�titnikom zaljubljenih dolazi - �to malo tko zna i �to je pomalo neobi?no - i od njegova mjesta u kalendaru. Naime, datum 14. velja?e pada poslije bo�i?nih blagdana, a neposredno prije korizme, pokorni?koga vremena duhovne priprave za Uskrs. Nekada se, vi�e nego danas, �ivotni ritam uvelike ravnao upravo prema kalendaru, prema crkvenim blagdanima i liturgijskim vremenima. Doga?aje nisu vezali samo za datume nego za sveta?ke spomendane. Sukladno s takvom praksom, Crkva je od vjernika tra�ila da vjen?anja ne slave u vrijeme velikih blagdana (na Bo�i?, na Uskrs), jer su oni zasebna slavlja cijele zajednice, a napose je tra�ila da se ne prire?uju bu?ne svadbe u liturgijski posebno adventsko i korizmeno vrijeme, ve? izvan takvih razdoblja.

Preporuka vrijedi i danas. - Valentinov je kalendarski spomendan je ba� u takvu vremenu, preporu?ljivom za svadbene sve?anosti. Zato se u negda�nja, stalo�enija vremena, u tom razdoblju oko Valentinova najvi�e �enilo i udavalo. Tu je jedan od razloga za�to se ba� Valentin �tuje kao patron mladih, zaljubljenih, mladenaca, koji se spremaju na �enidbu, vjen?avaju "za Valentinovo" i po tome pamte taj doga?aj! - Manje se ?uje, ali Valentin je op?enito za�titnik skladnoga braka i mlade�i koja dorasta za �enidbu. Druga okolnost za�to je za patrona zaljubljenih odabran upravo Velentin jest s�mo njegovo ime, koje, kako rekosmo, zna?i zdrav, krepak, mlad... pa onda, naravno, takav svetac postaje i nebeski za�titnik svih koji su mladi, �arka srca, razigranih osje?aja, u jednu rije? - zaljubljeni. Valentin pripada skupini svetaca koji navije�taju prolje?e, novi �ivot. I to je tre?i razlog �to je Valentin za�titnik mladih i zaljubljenih. U starija vremena, kad su ljudi bili bliskiji s prirodom, to se izrazitije do�ivljavalo. Latinska izreka iz 17. stolje?a ka�e: "Festa Valentino rediit lux - quisque sibi sociam jam legit ales avem". ("Do�ao je Valentinov blagdan, i svaka je ptica ve? sebi izabrala pticu-dru�icu"). Jasna aluzija na mladence i zaljubljene. Valentin budi i uspomene starijima.

Zajedni�tvo i toplo gnijezdo dragi su svakome, bez obzira na �ivotnu dob. Stoga je Valentinovo svima blagdan i za sve dan radosnijih osobnih susreta, iskrena ?estitanja i sve?anijega svjedo?enja uzajamne privr�enosti. U puku je Valentin od starine zagovornik protiv padavice i za�titnik o?iju. Prema pu?koj metereologiji prvi je proljetni svetac.