Pi�e: Marija Maro�   Foto: Ante Boti?

Po?etkom 2011. godine Galerija Sikirica po?ela je sa stalnim radom, pa se tako umjetnine velikog kipara Stipe Sikirice mogu pogledati svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Galerija je dobila i voditeljicu, Draganu Modri?, s kojom smo porazgovarali o programu koji priprema u Galeriji, kao i o kulturi u Sinju...

Na� ugledni kipar Stipe Sikirica svoj cjelokupni opus ostavio je Gradu Sinju na upravljanje. S obzirom da je samo dio njegovih umjetnina u izlo�benom prostoru Galerije Sikirica, �to mislite i na koji na?ini napraviti sa ostalim?

Donacija umjetni?kog opusa, posebno kada je ovakvog opsega kao gospodina Stipe Sikirice, zahtjeva pa�ljivo i bri�no postupanje. Po Zakonu o muzejima, donacija se ne smije ni prihvatiti ukoliko nisu stvoreni adekvatni uvjeti za njeno preuzimanje. Pri preuzimanju postoje pravila struke koja se moraju po�tivati. Osim popisivanja umjetnina, prije samog transporta potrebno ih je pravilno dokumentirati, digitalizirati i pohraniti. Naravno, to iziskuje odre?eno vrijeme i materijalna sredstva. Potrajalo je malo du�e, ali sada sa zadovoljstvom mogu re?i da je izlo�beni prostor osiguran, kao i uvjeti za rad galerije. Smatram da ?e sve donirane umjetnine u vrlo kratkom roku do?i u svoj novi dom, nakon ?ega ?emo ih kroz novi postav prezentirati na�im sugra?anima.

�to Vi, kao nova voditeljica, namjeravate napraviti u galeriji? Imate li nekakvih projekata?

Osim poslova vezanih za adekvatno pohranjivanje umjetnina, koji su vrlo zahtjevni, a posjetiteljima nevidljivi, potrudit ?u se ponuditi zanimljiv program u kojem ?e se na?i za svakoga pone�to. Program slu�beno po?inje manifestacijom 'No? muzeja', koja ?e se odr�ati u petak, 28. sije?nja. Kako se ne bi poklapali s programom proslave obljetnice Matice Hrvatske, odlu?ili smo da program po?ne u 20 sati, i to promocijom zbirke pjesama Irene Delonge 'Rije?i kupuju zlo?ine koje ?e� po?initi'. Za one koji nisu ?itali njene pjesme i ne znaju da je Irena pro�le godine dobila Gorana za najbolju pjesnikinju, mogu samo re?i da ovo ne smiju propustit. Na suvremen i aktualan na?in uspje�no ru�i sve stereotipe, ako ih imate o ovoj najstarijoj vrsti knji�evnosti. Zatim, u 21 sat i 30 minuta na programu su �ansone Sr?ana Depola, koji izvodi Brela, Treneta, Reggiania, Becauda, ali i vlastite skladbe s autorskog CD-a 'Vatre ?udnih boja'. Za ugodan ambijent pobrinit ?e se mladi sinjski umjetnici koji izla�u svoje radove. Ve?ina njih su studenti Likovne Akademije u Splitu, a njihovi radovi zaista obe?avaju. Izlo�ba, ?ije ?e slu�beno otvaranje biti u petak, trajat ?e dva tjedna. U tom periodu svi koji pogledaju izlo�bu mo?i ?e svoje komentare podijeliti s nama na facebook profilu Galerije Sikirica. Umjetnik ?iji rad skupi najvi�e 'lajkova' imat ?e priliku za samostalnu izlo�bu u ljetnom programu galerije, a ja ?u napisati predgovor za katalog koji ?emo tom prigodom izdati. Moram napomenuti kako ova izlo�ba nosi naziv 'Tko smo mi', kojim se �eli sugerirati osobno tra�enje umjetnika koji izla�u, a s druge strane, neki od njih se po prvi put predstavljaju publici. Tako ?e uz radove svakog umjetnika biti vizit karta s njegovim podacima. Moram napomenuti i da u organizaciji sudjeluje Udruga SKUP, koja je organizirala i pro�logodi�nju 'No? muzeja'. U pripremi su jo� neke izlo�be studenata arhitekture, u suradnji s na�im mladim arhitektom Stipom Marasovi?em, okrugli stolovi, ve?eri poezije, ali o tome drugom prilikom.

Kakav je Va� stav prema vo?enju jedne ovakve kulturne ustanove?

Mislim da svaki posao nosi sa sobom veliku odgovornost. Umjetni?ki radovi, bez obzira o kojoj umjetnosti govorimo, imaju va�nu ulogu u oblikovanju na�ih stavova. Tko god ima prste u tome mora biti oprezan. Mislim da se odgovornost u ovom poslu manifestira kroz pravilno izlaganje, koje ujedno mora biti i istra�ivanje. Umjetnost je proces koji ne zavr�ava naslikanom slikom ili odljevenom skulpturom. Ona tek tada zapo?inje svoj �ivot, tra�i komunikaciju koja se, izme?u ostalog, odvija preko ovakvih ustanova.

Recite nam ne�to o sebi...

Diplomirana sam povjesni?arka umjetnosti. Prije ovog posla, radila sam kao profesorica u jednoj sinjskoj �koli. Potpredsjednica sam Udruge SKUP. U ovoj udruzi upoznala sam ljude koji vjeruju da se stvari mogu mijenjati i ne �ale svoga vremena i truda da to i ?ine. Ve? devet godina pokre?u kulturnu scenu u Sinju. U na�oj organizaciji pokrenuto je i realizirano niz doga?anja, od izlo�bi, uli?nih akcija, performansa, koncerata, filmskih tematskih ve?eri... Rad kroz udrugu donio mi je neprocjenjivo iskustvo u organizaciji i realizaciji kulturnih doga?aja. Znam da u Sinju ima mnogo talentiranih ljudi, pa ih ovom prilikom pozivam da se aktivno uklju?e u rad udruge SKUP.

Kako gledate na situaciju u kulturi u Sinju? Mo�ete li i na koji na?in napraviti ne�to, kako bi kod mladih ljudi pobudlili vi�e interesa za kulturna doga?anja?

Sinj je poligon za kreativce, no na�alost, afirmiraju se tek kad odu iz Sinja. Najsvijetliji primjeri su Tanja Mravak, Irena Delonga i Sini�a Labrovi?. Tanja je svojom zbirkom 'Moramo razgovarati' odu�evila sve nas prosje?ne ?itatelje, ali i kritiku, jer kada vas Jergovi? usporedi s Borghesom � e to nije mala stvar. Irena jo� nije ni diplomirala, a ve? je ovjen?ana Goranom i ima uspje�nu zbirku pjesama. Sini�a izla�e po cijeloj Europi, njegovi radovi su u stalnim postavima galerija i muzeja, a predstavljao je hrvatsku suvremenu umjetnost na Istanbulskom biennalu. Po ljudima koji predstavljaju Sinj rekli bi da kultura u Sinju cvjeta, ali situacija je ipak ne�to druga?ija. Suo?eni smo s nedostatkom ponude koja bi trebala biti raznolika i kvalitetna. Civilne udruge odra?uju veliki dio posla na ovom podru?ju, pritom bih posebno pohvalila Udrugu Srma, ali mora se raditi na sustavnoj i smi�ljenoj strategiji u kulturi. Nadam se da ?e program u galeriji zadovoljiti razli?ite kulturne apetite i da ?e prostor s vremenom postati ugodno mjesto dru�enja i stvaranja.

�