Pi�u: Ante Boti? i Jo�ko Konti?

Sinj se nalazi na raskri�ju va�nih cestovnih pravaca, koji vode od Zagreba na sjeveru, prema Splitu i Dubrovniku na jugu i prema BiH na istoku. Takav zemljopisni polo�aj Sinju je kroz povijest davao posebno vojno zna?enje. Poznato je da su na ovom podru?ju jo� od rimskog doba pa sve do dana�njih dana bile stacionirane razne vojne jedinice - od rimskih legija, preko turskih, mleta?kih, francuskih, austrougarskih, jugoslavenskih vojnih jedinica, pa do postrojba Hrvatske vojske. Upravo vi�e stoljetna vojna tradicija na�ega Grada koja se posljednjih godina sve vi�e dovodi u pitanje, tema je ovoga teksta.

Vratimo se u najbli�u vojnu povijest Sinja, a to je Domovinski rat. Na tisu?e Sinjana i Cetinjana branilo je Hrvatsku kroz razne postrojbe HV i MUP-a. Najvi�e branitelja iz na�eg kraja pro�lo je kroz ponajbolju pri?uvnu brigadu HV - legendarnu Sinjsku 126. Jezgru 4. gardijske brigade ?inila je 2. bojna - 'Hrvatski an?eli' koja je bila sastavljena od momaka i mu�eva iz Cetinskog kraja. Ovdje, svakako treba navesti i 16. DP satniju Vojne policije, Policijsku postaju Sinj i ostale vojne i policijske jedinice �irom Hrvatske u kojima su Domovini slu�ili Sinjani i Cetinjani.

Napomenimo da je u Sinju za vrijeme Domovinskog rata i nakon njega, djelovalo najve?e hrvatsko sredi�te za obuku mladih vojnika, SZOP - Sinj.

Pored postrojbi i Sredi�ta, u prilog ?injenici da je Sinj vojni grad idu i vojni objekti i sadr�aji. Vojarne Ivani�a Nelipi?a i Kula, te veliki vojni poligon Kukuzovac koji se prostire na 2,5 milijuna ?etvornih metara.

Sve navedeno davalo je za pravo Sinjanima da u svom Gradu zadr�e postrojbe HV, �to je danas ne samo obrambeni nego i ekonomski interes.

No dugoro?nim planom razvoja OSRH-a, sredinom pro�log desetlje?a, svi navedeni vojni objekti u Sinju svrstani su u kategoriju neperspektivnih!?

Unato? takvoj klasifikaciji, vojni stru?njaci bili su slo�ni u prosudbi da se, gledaju?i s aspekta kvalitete odre?enog vojnog prostora, na �irem podru?ju ju�ne Hrvatske, rijetko koja vojarna mo�e usporediti sa sinjskom vojarnom Kula.

Kao �to smo ve? naveli, u Sinju je na podru?ju vojarne Kula djelovalo Sredi�te za obuku ro?nih vojnika. Sredi�te je utemeljeno 5. kolovoza 1992. godine odlukom pokojnog predsjednika dr. Franje Tu?mana. Kroz njega je pro�lo 60-tak nara�taja i oko 80 tisu?a vojnika od kojih je veliki broj sudjelovao u Domovinskom ratu. U Sredi�tu je godinama radilo vi�e stotina djelatnika, uglavnom iz Sinja i Cetinskog kraja. Dana 30. lipnja 2008. Sredi�te je zatvoreno.

Ve? i prije ga�enja Sredi�ta, Sinjanima su po?ela pristizati politi?ka obe?anja o o?uvanju vojne tradicije njihovog Grada. Tako je u sklopu programa posjeta svim vojnim objektima, tada�nji predsjednik RH i vrhovni zapovjednik OSRH Stjepan Mesi?, 1. travnja 2006. posjetio Sredi�te za obuku pje�a�tva 'Petar Berislavi?' u Sinju. Predsjednika i njegove suradnike u sinjskoj vojarni Kula do?ekali su visoki vojni du�nosnici na ?elu s na?elnikom Glavnog sto�era, generalom zbora Josipom Luci?em i sinjski gradona?elnik Nikola Toma�evi?.

Tada�nji zapovjednik SZOP-a, brigadir Stjepan Ni�i? predstavio je Sredi�te po pitanjima ljudstva i objekata. Predsjednik Mesi? izrazio je zadovoljstvo zbog, kako je rekao u izjavi za medije, izvrsnog stanja objekata u vojarni te osobito zbog kvalitetne izobrazbe i obuke ro?nika u sinjskom Sredi�tu. Mesi? je tako?er napomenuo da ?e sinjska vojarna i dalje biti sjedi�te Sredi�ta za obuku pje�a�tva, te da ?e se u slu?aju eventualnih promjena u tom pogledu, svakako voditi ra?una o tome da se na?e zadovoljavaju?e rje�enje, kako za Hrvatsku vojsku tako i za lokalnu zajednicu - da vojska i dalje bude u Sinju. Od tog Mesi?evog posjeta 1. travnja 2006. godine, sva su politi?ka obe?anja Sinjanima kako ?e se vojska vratiti u Kulu ostala 'prvotravanjska'!

Naj?e�?e se u kontekstu dolaska u Kulu spominjala In�enjerijska bojna Gardijske motorizirane brigade. Ina?e, ova postrojba ustrojena je 2008. godine iz ustrojbenih cjelina nekada�njih gardijskih brigada, a u njezin sastav u�le su in�enjerijske satnije Prve, Druge i ?etvrte gardijske brigade. Postrojba je privremeno smje�tena u Kninu.

Predsjednici, ministri i generali, prilikom svakog posjeta Sinju obe?avali su dolazak navedene postrojbe, ali do dana dana�njega In�enjerijska bojna Gardijske motorizirane brigade nije uspjela prije?i 60-ak kilometara koji dijele Knin od Sinja.

Vremena prvih obe?anja prisje?a se Nikola Toma�evi?, sinjski gradona?elnik koji je tu du�nost obavljao od 2005. do 2008. godine:

'Ja sam du�nost gradona?elnika obna�ao u zanimljivo vrijeme. Bilo je to razdoblje kada je vojska bila na odlasku iz Sinja i vrijeme planova kako ipak sa?uvati dio postrojbi HV u sinjskom kraju. Prve pozitivne naznake dobio sam od Stipe Mesi?a kada je u travnju 2006. posjetio vojarnu Kula i Sredi�te za obuku vojnika. Nakon toga dobivao sam i dalje uvjeravanja i obe?anja od cijelog politi?kog i vojnog vrha kako In�enjerijska bojna iz Knina sigurno prelazi u Sinj. To se posebno aktualiziralo 2007. godine kada su na Alci nazo?ili Mesi?, �eks i Sanader. Nakon toga, u susretima s generalom posebnog povjerenja Stipe Mesi?a, Mladenom Kruljcem, zapovjednikom kopnene vojske, re?eno mi je kako je samo pitanje dana kada ?e se donijeti odluka da nakon ga�enja Sredi�ta, u Sinj do?e druga postrojba HV. U tom razdoblju u nastojanjima da poku�am osigurati ostanak vojske u Sinju imao sam potporu djelatnika sinjskog sredi�ta i drugih osoba iz javnog �ivota koje su bliske vojnim strukturama, kao �to je primjerice saborski zastupnik Ante Kotromanovi?.'

Na�alost, zastupnik Ante Kotromanovi? nam je u pripremi ovoga teksta bio nedostupan. Ovog umirovljenog sto�ernog brigadira i ?ovjeka kojega se u Sinju i Cetinskoj krajini, zbog njegovog doprinosa u Domovinskom ratu izuzetno cijeni, nismo mogli dobiti na mobitel. Zato smo u arhivi Hit radija potra�ili i prona�li jednu njegovu izjavu o predmetnoj temi. Tako je Kotromanovi?, 12. travnja pro�le godine u izjavi za sinjski radio naveo 'kako je sve skupa kona?no rije�eno', da je 'stvar u zadnji trenutak prelomio predsjednik Josipovi?' i da ?e '1. lipnja (2010. - za nepuna dva mjeseca) 300 pripadnika In�enjerijske bojne biti u Sinju'.

Uvjeravanja o povratku vojske u Sinj sje?a se i biv�i gradona?elnik Ivan Nasi?:

'Obe?anja se mojim dolaskom na mjesto gradona?elnika nisu prekinula. Predsjednik Mesi?, ministar Vukeli? i general Luci? uvjeravali su me kako se vojska vra?a u Kulu. Tim se uvjeravanjima pridru�io i general Kruljac kada je bio izaslanik predsjednika na Alci. Obe?anja i uvjeravanja su trajala sve do zavr�etka mog mandata, sredinom 2009. godine.'

Nova sinjska vlast, Nezavisna lista dr. Jadrijevi?a i novi gradona?elnik Ivica Glavan, uz to �to su preuzeli obveze svojih prethodnika, u amanet su dobili i obe?anja politi?ko-vojnog vrha Hrvatskke kako ?e u Sinju biti stacionirana jedna postrojba HV, odnosno spominjana In�enjerijska bojna. Predsjednik Stipe Mesi? na odlasku s funkcije, uvjerio je predstavnike nove sinjske vlasti kako je njegov ured pripremio sve za prelazak ove postrojbe iz Knina u Sinj. Mesi?ev nasljednik dr. Ivo Josipovi? je u Sinju, 24. sije?nja 2010., potvrdio da je sve rije�eno i da ?e Kula ponovno za�ivjeti.

Ubrzo je izvi?anje stanja na terenu izvr�io prvi ?asnik hrvatske kopnene vojske general Mladen Kruljac, uz pratnju zapovjednika gardijske brigade brigadnog generala Mladena Fuzula. Doma?ini hrvatskim generalima bili su predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Ante Kotromanovi? i sinjski gradona?elnik Ivica Glavan. Kao i ranije nije se �tedjelo na uvjeravanjima i obe?anjima kako nema ama ba� nikakvih prepreka za prelazak In�enjerijske postrojbe u Sinj. No stvari su se nastavile kretati u krug. Sve je ostalo isto, samo je �tafetnu palicu na kojoj pi�e 'Sinj ne?e biti bez vojske', umjesto Toma�evi?a i Nasi?a preuzeo Glavan!

Kada se vojska nije pojavila u Sinju ni nakon roka nazna?enog od strane Ante Kotromanovi?a, koji je Sinjanima prenio obe?anje dr�avnog i vojnog vrha, nitko nije reagirao. Stvari su se primirile. Za Alku su se Sinjani ponovno slikavali i fe�tavali sa svojim uva�enim slatkorje?ivim gostima. Lokalni politi?ari su se uhvatili premijerke i va�nije teme � sinjskog rodili�ta, a vojska je zaboravljena. ?ak je i Hit radio predsjednika Josipovi?a po�tedio neugodnog pitanja o jalovim obe?anjima!

A onda je na sjednici Gradskog vije?a u prosincu pro�le godine, Miro Bulj ponovno otvorio ovu temu i upitao gradona?elnika Glavana �to je s povratkom vojske u Sinj. Ivica Glavan mu je odgovorio kako je od predsjednika Josipovi?a doznao da je prelazak In�enjerijske bojne iz Knina u Sinj odgo?en zbog rezanja tro�kova u Ministarstvu obrane.

Prije otprilike tjedan dana, gradona?elnik je za Feratu dodatno izjavio kako je osobno ?uo kako je predsjednik Josipovi? dao nalog generalu Luci?u da se ovaj problem rije�i i kako vjeruje da ?e se vojska u Sinj vratiti 'u prvoj polovini ove godine'.

A jutros smo neslu�beno saznali da se gradona?elnik Glavan pismom obratio predsjedniku Josipovi?u ba� na temu povratka vojske u Sinj. Glavan nam je neposredno prije zaklju?enja ovog teksta to i potvrdio:

'To?no je da sam pisao predsjedniku Ivi Josipovi?u. Moj dojam je da Predsjednik mo�da ne dobiva prave informacije kad je u pitanju vojarna u Sinju. Unutar Ministarstva obrane postoje struje koje nikako ne �ele da se vojska vrati u Sinj. Moj stav po tom pitanju je jasan � vojarna s 300 vojnika je gospodarski va�an segment na�eg projekta upravljanja ovim Gradom. Zato �elim dobiti informaciju tko sprje?ava dolazak vojske u Sinju! �elim znati tko je taj i zbog ?ega to radi?'

Eto, spirala la�nih obe?anja uzbudila je i poslovi?no smirenog Glavana. To ne zna?i da je njegova reakcija nepromi�ljena i previ�e �estoka. Dapa?e, Glavan je reagirao upravo onako kako mora reagirati gradona?elnik gra?ana koje netko ve? vi�e od 5 godina la�nim obe?anjima pote�e za nos!

Nema sumnje da postoje interesne strukture koje opstrukcijom ko?e povratak hrvatske vojske u Sinj. Isto tako, te�ko je o?ekivati da ?e Glavan od Josipovi?a dobiti konkretna imena 'ko?ni?ara'. Ali politi?ki pritisak njegove dana�nje reakcije mogao bi pokrenuti stvar s mrtve to?ke.

U prilog tom pritisku ide i zaklju?ak ovoga teksta. Naime, za petogodi�nje 'prvotravanjsko cimanje' Sinjana nisu krivi neki zlo?esti virtualni likovi iz Ministarstva obrane. Za neispunjavanje politi?kih obe?anja odgovorni su oni koji su ih gra?anima davali, a nisu se pobrinuli za njihovo izvr�enje.

To su u prvom redu na�i predsjednici i vrhovni zapovjednici, biv�i � Stjepan Mesi? i sada�nji � Ivo Josipovi?!

Uz napomenu da Josipovi? obe?anje jo� mo�e ispuniti!

�