Pi�e: dr. Neven Strukan

Sredi�nja te�nja u Hrvatskom prolje?u od njegovih po?etaka do �alosnog kraja, bila je te�nja za nacionalnom emancipacijom, za osloba?anjem od unutarnje i vanjske prisile nad svim oblicima narodnog �ivota. Za nara�taje Hrvatskog prolje?a, za sve njegove sudionike, aktere, sljedbenike i simpatizere, bez obzira jesu li bili u Partiji ili izvan nje, u Matici hrvatskoj ili oko nje, u Studentskom pokretu ili pokrajinskim sredi�tima, ili u posljednjim naseljima karte Hrvatske, za sve je njih nacionalna emancipacija u svakom njenom zna?enju bila ekvivalent mira slobode i prosperiteta.

To su bile �ezdesete godine u kojima za sekretara Gradskog komiteta SK Zagreba dolazi Sinjanin Miko Tripalo. Njegovim dolaskom po?inju puhati vjetrovi demokracije.

Veoma zna?ajan doga?aj zbio se je 1966. To je pad Alaksandra Rankovi?a. Pad Rankovi?a je potvrdio da vjetar promjena postaje nezaustavljiv budu?i je on bio simbol centralisti?kog policijskog sustava. U svim kasnijim godinama svi ?e se suglasiti � i komunisti i nekomunisti, i unitaristi i nacionalisti � da je ovaj doga?aj bio po?etak odmrzavanja politi?ke klime.

Neposredno nakon Rankovi?eva pada objelodanjeno je da u Hrvatskoj u arhivima dr�avne sigurnosti postoji 1 300 000 dosjea u kojima su pohranjeni podaci "o neprijateljima sistema i sumnjivim gra?anima". To je zna?ilo da je svaki drugi odrasli gra?anin bilo pra?en i obra?ivan na razli?ite na?ine (uho?en, prislu�kivan, istra�ivan itd�).

Ako se u kronologiji doga?aja neki datum mo�e smatrati formalnim ili stvarnim po?etkom Hrvatskog prolje?a onda je to bez ikakve dvojbe objavljivanje Deklaracije o nazivu i polo�aju hrvatskog knji�evnog jezika, koja je objavljena u tjedniku Telegram nakon �to su je potpisale sve bitne, kulturne i znanstvene ustanove i mnogi zna?ajni pojedinci me?u kojima je bio i bard hrvatske knji�evnosti Miroslav Krle�a, koji ?e se odre?i svojeg ?lanstva u Centralnom komitetu ali i ne potpore Deklaraciji. Deklaracija je bila znanstveni, kulturni i politi?ki dokument kojim se zahtijevao ravnopravan polo�aj hrvatskog jezika u onda�njoj jugoslavenskoj federaciji. Deklaracija je tra�ila da se Ustavom zajam?i ravnopravnost ?etiriju jezika: srpskog, hrvatskog, makedonskog i slovenskog. Deklaracija je odbacila srpsko-hrvatsko jezi?no jedinstvo i unifikaciju �to je prema zamisli Jugoslavena imala biti okosnica u izgradnji jugoslavenske kulture kao nadnacionalne i jugoslavenstva kao kona?nog cilja u procesu odumiranja nacija.

Navedeni doga?aji su odjeknuli i u Cetinskoj krajini. Skupina od 14 intelektualaca �alje dopis Matici hrvatskoj u kojem navodi: "Ovom prigodom izra�avamo na�e po�tovanje za va� samoprijekoran rad na kulturnom i nacionalnom osvje�?ivanju hrvatskog naroda. Ako i mi svojim radom s vama barem ne�to doprinesemo na tom polju bit ?e nam velika ?ast." Inicijativa je potekla iz Gimnazije i potpisali su je: Velimir Borkovi?,  Branimir Vlastelica, Ante �upi?, Ante Mandi?, An?elko Mari?, Marina Feri?, Ida Bani?, Mom?ilo Boko, Ante Puljevi?, Stipe Vu?kovi?, Marko Popovi?, Frano Du�evi?, Neven Strukan i Ivica Boko.

Nakon potpisane inicijative formiran je inicijativni odbor za osnivanje Matice hrvatske u Sinju u koji je u�lo na preporuku Op?inskog komiteta dosta ?lanova SK Sinj.

17. travanja 1971., odr�an je skup na Peru?i na kojem su bili: Marko Veselica, Danijel Maru�i?, �ime ?odan, Ivan Juri? i ?lanovi njihove pratnje, a od Sinjana su mu nazo?ili: Marko Rato ?urkovi?, Marko Pocrnja, Josip Vrdoljak, Neven Strukan, Ivan Kod�oman, Ante Ajdukovi?, Ivan Kujund�i?, Ante �upi?, Ante Vrdoljak, Ivan ?urkovi? ?inko, Frano Poljak, Stipe �imi?, Marko Deli?, �imun Vezili?, Ivo �imund�a i Velimir Borkovi?. Sastanak na Peru?i je u medijima i partijskim forumima ozna?en kao po?etak kontrarevolucije u Dalmaciji. Inicijativni odbor se je sastajao vi�ekratno kroz lipanj, rujan i listopad i odlu?eno je da se Ogranak Matice hrvatske u Sinju osnuje u o?i dana "Oslobo?enja Sinja" 24. listopada 1971. godine.

Neven Strukan

(nastavlja se�)

�