Pi�e: Jo�ko Konti?

(20/01/11) O sinjskoj obilaznici razgovara se i pi�e ve? godinama, ali ta je tema svoju punu javnu afirmaciju do�ivjela tek proteklih nekoliko dana. Tome je svakako pridonijela jednomjese?na javna rasprava o 'Studiji utjecaja na okoli� isto?ne obilaznice Grada Sinja' koja ?e svoj vrhunac do�ivjeti sutra 'to?no u podne' kada ?e u sinjskoj gradskoj vije?nici po?eti Javno izlaganje koje o predmetnoj Studiji organizira �upanijski Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i za�titu okoli�a.

Premda se godinama kao trasa budu?e sinjske obilaznice uglavnom razmatrala zapadna varijanta Kukuzovac � Rado�i? � Suha? � Hrvace, prije dvije godine u �upanijski prostorni plan uvr�tena je isto?na varijanta Masle � Glavice � ?urlini � Bokin rast.

Biv�i sinjski gradona?elnik Nikola Toma�evi? prisje?a se razgovora o sinjskoj zaobilaznici u vrijeme njegovog mandata:

'U to vrijeme Grad je zagovarao zapadnu kra?u varijantu od Kukuzovca preko Rado�i?a do 'Ciganskog bunara' u Karaka�ici. Isticali smo da nam nije interes razvijati Grad prema polju nego prema potencijalnoj stambenoj zoni na Rado�i?u. No Hrvatske ceste su zajedno s �upanijom po?ele forsirati isto?nu varijantu, isti?u?i ve?i broj stanovnika na isto?nom dijelu Cetinske krajine, ve?i protok vozila na ulazima i izlazima isto?ne varijante i izravno priklju?ivanje obilaznice na cestu prema Livnu. Ipak, ostavljena je mogu?nost daljnjeg pregovaranja.'

Nikolu Toma�evi?a je na mjestu gradona?elnika zamijenio Ivan Nasi? koji navodi:

'Upravo u vrijeme kada sam postao gradona?elnik, u travnju 2008. u �upaniji je odr�an sastanak na temu sinjske obilaznice. Investitor i �upanija izvijestili su da je njihova kona?na odluka isto?na varijanta. Svoju odluku argumentirali su puno ve?im protokom vozila s isto?ne strane i znatno ve?im broj lokalnih stanovnika koji bi koristili isto?nu obilaznicu. Isto tako, naglasili su da isto?na varijanta ide uz lateralni kanal koji je dr�avno zemlji�te, a da manjim dijelom prolazi privatnim zemlji�tem koje bi se otkupilo. Tako?er su na tom sastanku kao i u jednom kasnijem kontaktu istakli da se predvi?a ru�enje 3 ku?e. Uglavnom kada sam do�ao na mjesto gradona?elnika, Hrvatske ceste ve? su donijele odluku o isto?noj varijanti.'

Aktualni sinjski gradona?elnik Ivica Glavan, ?ije �ire o?itovanje o ovom problemu o?ekujemo tijekom dana, prvom reakcijom potvr?uje stav svog prethodnika kako je odluka davno donesena:

'Otkako sam gradona?elnik nitko iz Hrvatskih cesta i �upanijskog odjela za prostorno planiranje nije me kontaktirao po pitanju sinjske obilaznice', kratko i jasno zaklju?uje Glavan.

U Studiji utjecaja na okoli� isto?ne obilaznice Grada Sinja, navodi se du�ina trase od 5,8 km (5 817,01 m), premda se u daljnjem tekstu navode dva dijela obilaznice ukupne du�ine 6,4 km (3,0 km + 3,4 km)!?

Ta bi obilaznica prema stru?nim procjenama preuzela 50 posto prosje?nog godi�njeg dnevnog prometa kroz Sinj, konkretno 4 500 vozila dnevno, od ?ega manji dio otpada na tranzitni, a ve?i na lokalni promet.

Trasa obilaznice po?ela bi u Brnazama 100 m sjeverno od raskri�ja Masle � to?nije izme?u �kole i '�upe', gdje je predvi?ena izgradnja semaforiziranog raskri�ja. Na tom po?etnom dijelu trase u kojemu cesta prema Studiji 'prolazi kroz dvori�ta i ku?ne vrtove', zbog bolje prometne komunikacije bi trebala biti izgra?ena i spojna cesta s postoje?om prometnom mre�om duljine 350 metara.

Izlaskom iz navedenog raskri�ja te 'dvori�ta i ku?nih vrtova', obilaznica se Sinjskim poljem i prete�no poljoprivrednim zemlji�tem, spu�ta prema Gornjem kanalu.

Nakon prvog kilometra, zbog omogu?avanja komunikacije, planiran je prvi nadvo�njak du�ine 46 metara.

Na otprilike 2,5 kilometara od po?etka trasa obilaznica presijeca postoje?u lokalnu cestu Sinj � Otok. Na tom mjestu � ispod Hipodroma - planira se izgradnja drugog semaforiziranog raskri�ja.

Obilaznica dalje ide do naselja Modri?i (u Studiji pogre�no pi�e Masni?i) i tu na oko 3 km od po?etka trase trebala bi se graditi dva nadvo�njaka - prvi du�ine 280 m i drugi du�ine 118 m.

Trasa zatim ide prema Gornjim Glavicama, a priklju?ak postoje?ih prometnica na obilaznicu omogu?en je novim trokrakim raskri�jem u blizini naselja Romci, ?ovi?i i Jadrijevi?i.

Daljnji tok trase prolazi kroz teren visoke izgra?enosti prete�no obiteljskih ku?a. Trasa prometnice na tom predjelu presijeca niz postoje?ih uli?ica, te se na tim mjestima predvi?a izvedba nekoliko raskri�ja s posebnim prometnim trakama za lijeva i desna skretanja. Na predjelu Vukovi?i predvi?a se izvedba putnog prijelaza du�ine 15 m.

?etvrto raskri�je obilaznice, odnosno njen spoj na Dr�avnu cestu D-1, trebalo bi biti na lokaciji Bokin rast.

Isto?na obilaznica ?e imati dva prometna traka �irine po 3,25 m, a na nekim njenim dijelovima predvi?a se i izgradnja kanalizacije.

U Studiji se navodi i mogu?nost izvedbe potpune ili djelomi?ne rasvjete obilaznice.

Vrijednost predvi?enih radova na obilaznici � bez tro�kova izmje�taja, za�tite postoje?ih ili izvedbe novih izolacija � iznosi 135 470 600 kn.

Zagovornici aktualnog isto?nog rje�enja kao svoje glavne argumente isti?u:

- Isto?na obilaznica kra?a je od obje zapadne varijante.

- Iz centra grada izmje�ta prometni tranzit iz svih smjerova - Zagreb, Split, Otok, Han.

- Prostorno, prometno i gospodarski kvalitetnije povezuje isto?ni dio Cetinske krajine i njegove stanovnike sa Splitom.

- Afirmira regionalni prometni smjer Split � Srednja Bosna preko Sinja odnosno Bilog briga.

Navedeni razlozi nepobitno imaju svoju te�inu utemeljenu na ekonomskoj logici.

No za sagledavanje prave slike potrebno je spomenuti i cijeli niz kontraargumenata:

- Isto?na obilaznica ne rje�ava problem Dr�avne ceste D-56, koja se ?ak i Studiji o isto?noj obilaznici navodi kao 'kriti?na dionica'.

- Za razliku od zapadne varijante, isto?na znatnim dijelom trase prolazi kroz naseljena podru?ja i privatno zemlji�te, �to izme?u ostaloga predvi?a izvla�tenja i ru�enja ku?a.

- Isto?na obilaznica negativno utje?e na razvitak poljoprivrede i pripadaju?ih potencijala Sinjskog polja.

- Premda je od rijeke Cetine udaljena 3 km, isto?na obilaznica velikim dijelom trase prati kanal koji se ulijeva u Cetinu, �to predstavlja veliki ekolo�ki problem.

- Isto?na obilaznica dijeli jedinstveni prostor na dva dijela i ote�ava postoje?u lokalnu prometnu komunikaciju.

- Nema podataka o utjecaju isto?ne obilaznice na sinjski aerodrom, kako s funkcionalnog tako i sa sigurnosnog aspekta.

- Projekt isto?ne obilaznice nema dokumentaciju koja se odnosi na za�titu od buke.

Na kraju nekoliko rije?i o problemu koji se tu ne nalazi zato �to je manje va�an nego upravo suprotno.

Cijeli niz na�ih sugra?ana ovih dana pro�ivljava te�ke trenutke. Obilaznica im je donijela strah i neizvjesnost. Strah od ru�enja njihovih ku?a ili izvla�tenja njihovog zemlji�ta. I neizvjesnost ho?e li u tom slu?aju biti pravedno obe�te?eni.

Mi koji nismo u takvoj situaciji mo�emo samo slutiti kroz �to ti ljudi prolaze i biti svjesni da im ne mo�emo pomo?i pateti?nim izrazima potpore.

Predstavnici �upanije sigurno ?e u sutra uvjeravati te na�e sugra?ane da veliki gra?evinski projekti redovito dovode do sraza javnog i privatnog interesa.

Ali �to je to javni interes? Tko ga odre?uje? Tko o njemu odlu?uje?

I kona?no, mo�e li se sinjskim javnim interesom nazvati ne�to o ?emu se sinjska javnost putem svojih predstavnika nije javno niti o?itovala?

�