Razgovarao: Mi�o Guli?

Kuda ide hrvatski ragbi? Gdje se uop?e nalazi u europskim okvirima? Kako i koliko se radi s mladima? �to je s infrastrukturom? Kakvi problemi ti�te ragbija�e? Na sve to i jo� mnogo vi�e od toga odgovore Sportnetu je dao izbornik hrvatske juniorske ragbi reprezentacije Ivica Dinarina-�imi?.

Jedna du�a - jedno tijelo, krilatica je kao stvorena za shvatiti zajedni�tvo, kao temelj svih doga?anja u jednoj ragbi utakmici. Mo�da jedan od rijetkih sportova u Hrvatskoj, u kojem je jo� prisutna ona ista, novcem i interesima neokaljana, strast za pobjedom.

Podaci, koliko god nevjerojatni, govore sami za sebe: Svjetsko ragbi prvenstvo je s prosjekom od 45 tisu?a gledatelja po utakmici i dvije milijarde pred malim ekranima tre?i najve?i doga?aj svijeta.

No, to su podaci koji su u svijetu itekako dobro poznati, me?utim, ne i �iroj hrvatskoj javnosti, stoga smo odlu?ili provjeriti kakvo je stanje u Lijepoj na�oj i ima li ragbi svoju budu?nost.

Kada �ivite u Sinju, onda zaista nije te�ko prona?i nekog tko na tu temu imao ne�to re?i. Sinj je odavno poznat i priznat u ragbi krugovima, jo� od 1978. godine, a posebni detalj na kojeg su silno ponosni u sinjskom prvoliga�u jest rad omladinskog pogona, koji ve? niz godina stvara prvake.

Ivica Dinarina - �imi? izdanak je sinjske �kole ragbija te od po?etka godine i izbornik juniorske reprezentacije Hrvatske s kojom je prije mjesec dana izborio prolazak u europsku B grupu na turniru koji se igrao u Bugarskoj, �to je rezultat koji je donedavno bio tek plod ma�tanja.

Njegova ragbi "pri?a" krenula je 1994. godine u Sinju, a put ga je, �to zbog fakultetskih, �to zbog poslovnih i obiteljskih obveza, dalje vodio u Zagreb gdje je nastupao za Mladost, da bi igra?ku karijeru 2007. ipak zavr�io tamo gdje je sve i po?elo.

Ljubav prema sportu i veliko iskustvo odmah su se istaknuli u radu s mladima, o ?emu svjedo?e ?ak tri uzastopne titule prvaka Hrvatske koje je osvojio kao trener Ragbi kluba Sinj. Dominacija Sinjana nije mogla pro?i nezapa�eno, stoga je izborni?ka funkcija bila jedini logi?ni put.

Za po?etak, odakle ljubav prema ragbiju u dr�avi gdje ipak caruju neki drugi sportovi?

"Krv nije voda. Prije svega, moram priznati da mi je tu ljubav usadio moj otac koji je dugogodi�nji djelatnik kluba, a iako je bilo trenutaka kada sam se pitao �to mi trebaju svi ti udarci, lomovi, ozljede, uvijek bi prevladala ljubav prema sportu koji u sebi jo� uvijek ima onu istinsku sportsku pri?u. Tu nema alibija, nema glume, nema interesa, a isto tako nema ni novca, �to i nije ba� najbolja stvar."

S obzirom na relativnu medijsku "blokadu", vjerojatno ve?ina ?itatelja nema niti predod�bu o trenutnoj vrijednosti hrvatskog ragbija. Gdje se uop?e u europskim okvirima nalazi Hrvatska?

"Trenutno se nalazimo u nekoj zlatnoj sredini, ali tendencija rasta je prisutna i to je najva�nije. Nismo dakle razina Kupa pet nacija, ali cilj je do?i na nivo devedesetih kada smo poja?ani Novozelan?anima bili na pragu nastupa na Europskom prvenstvu, �to ?e re?i me?u dvadesetak najboljih."

Koliko dovo?enje stranaca u reprezentaciju utje?e na doma?u ragbi scenu?

"Mislim da moramo vi�e truda ulo�iti da igraju na�i igra?i, da se vi�e ula�e u doma?i kadar, jer to onda u krajnjem slu?aju ima i jak efekt na igra?e koji sudjeluju u doma?oj ligi. Stranci su nam i relativno skup projekt, iako su oni do sada mnogo u?inili za nas i digli nas na neku vi�u razinu. Nema sumnje da su oni sa sobom donijeli i jedan vi�i nivo ragbija, br�u igru i veliko iskustvo rada me?u profesionalcima. Tako?er dolazak njihovih trenera je imao pozitivan odjek, ali svejedno mislim kako je vrijeme da se malo vi�e vjere ima u doma?e snage."

Ragbi je trenutno zastupljen u svega nekoliko sredina. Koliki to problem predstavlja u njegovom razvoju?

"Stanje se polako popravlja, �irimo se, uklju?uju se neke nove sredine, dodu�e ve?inom u Dalmaciji. Na� cilj je u dogledno vrijeme stvoriti jedan klub u Slavoniji i na taj na?in dobiti na masovnosti i ve?oj popularizaciji. Ve?inom su to projekti ljudi koji su nekada igrali za Nadu, Sinj, Rijeku ili Zagreb, ali vjerujem u bolju budu?nost."

Koliko je trenutno registriranih igra?a u Hrvatskoj?

"Mislim da sve skupa mo�emo govoriti o brojci od oko 2000 igra?a. Dakako, uklju?uju?i i seniore, omladinske pogone, veterane i razvojne mom?adi. Na� cilj je do?i do ranga Italije koja broji njih 5000, a kada ?e to vrijeme do?i na�alost ne ovisi isklju?ivo o nama. Kvantiteta ?e u kona?nici izroditi i kvalitetu."

"To je stra�no velik problem. Bez interesa medija nema ni privla?enja sponzora, a samim time i svi drugi razvojni aspekti su upitni i te�ko odr�ivi. Mo�e se ?ak re?i da u jednu ruku imamo medijsku blokadu i ba� tu vidim prili?an prostor za razvoj ragbija u Hrvatskoj. Uzmite na primjer koliko je samo dobrog donio prijenos pro�log Svjetskog prvenstva kojeg je radila Sportska televizija, jer djeci je uvijek zanimljivo ono �to vide na televiziji."

Prva ragbi liga od ove sezone je podijeljena u dvije skupine. Jasan je financijski motiv, me?utim, koliko je to doprinijelo ili pak odmoglo klubovima?

"S tim smo u�tedjeli novac koji bi ina?e potro�ili na putovanja, ali u globalu izgubili smo onaj natjecateljski smisao. Ako pogledamo Nadu koja je svijet za sebe na ovim na�im prostorima i koja ima velik broj igra?a i pristojan prora?un, onda je jako nezahvalno uspore?ivati se s njima. Samim time smanjen je manevarski prostor i sve je svedeno na dva-tri kluba, �to opet nije dobro, jer svi trebaju priliku da se barem poku�aju boriti u nekom konkretnijem obimu."

Koliko je te�ko zainteresirati mlade momke ba� za ragbi koji je kontaktni sport i u kojem su izlo�eni udarcima i ozljedama, a pogotovo ako se unaprijed zna da im to ne?e donijeti slavu i zvjezdani status?

"Mo�da je to ?ak malo lak�e u manjim sredinama koje i nemaju toliko velik izbor sportova, ali generalno je te�ko, jer tim momcima zaista nemamo �to ponuditi kada do?u u odre?ene godine. Posebno osjetljivo razdoblje je na prijelazu u punoljetnost kada su se dijelom ve? i naputovali pa do?e do laganog zamora, dio njih ode na fakultet, dio se zaposli i sve to skupa poni�ti dobar dio rada. Naime, ragbi je u Hrvatskoj amaterski sport i tu le�i najve?i dio problema."

Rak rana hrvatskog sporta op?enito je nedostatak kvalitetne infrastrukture. Kako ragbija�i stoje po tom pitanju?

"Mogu se pohvaliti kako mi u Sinju zaista imamo fantasti?ne uvjete za rad. Novi sportski kompleks, vlastito novo igrali�te i prostorije, dok je u ostatku Hrvatske, izuzev Zagreba, sve to jo� uvijek u povojima. Mi smo u suradnji s Gradom daleko dogurali i s te strane mo�da mo�emo i ostalima poslu�iti kao primjer da se isplati boriti za sebe. No, to je proces kojeg smo svi mi pro�li na po?etku pa tako moraju i drugi."

Po?eo si kao igra?, imao uspje�nu karijeru, nakon ?ega si krenuo u trenerske vode. Ove si sezone, nakon dokazivanja i niza osvojenih trofeja s mla?im kategorijama Sinja, u ruke dobio i reprezentaciju do 18 godina?

"Upravo tako. U principu, dio reprezentacije sam ve? skoro pet godina, samo �to su to bile razli?ite funkcije, od direktora reprezentacije do sportskog menad�era, a ove godine sam dobio priliku pokazati se i u ulozi izbornika, �to je opet velika nagrada za dugogodi�nji trud i rad."

Tvoja prva prava premijera bila je na Europskom prvenstvu grupe C koje se odr�alo u Bugarskoj? Kakav ste rezultat polu?ili tamo?

"Vjerujte da ne pretjerujem ako ka�em da smo na to prvenstvo oti�li s tek dva treninga i da su mnogi sumnjali u nas, a ni sami nismo imali realan dojam o vlastitim kvalitetama. Osobno sam vjerovao da se mo�emo nositi sa svima, �to smo i dokazali osvajanjem prvenstva. Moram samo spomenuti da su tamo nastupili doma?ini Bugari, zatim Danci koji su do�li iz vi�e divizije i Moldavci koji su nas lako pobje?ivali do prije par godina, stoga bez la�ne skromnosti mogu re?i da smo napravili jako puno. Sada nam je cilj ostati u grupi B, a ako se uka�e prilika i za vi�e od toga, znat ?emo je ugrabiti."

Ima� li ambicija mo�da u nekom budu?em vremenu postati i izbornikom seniorske reprezentacije?

"S obzirom da je u Hrvatskoj ovo amaterski sport, mnogo toga odlu?uje i situacija u privatnom �ivotu, obitelj, obveze, ali za sada smatram da je kudikamo zahvalnije raditi s mladima. Naravno da je izborni?ka funkcija neki vrh i da je to iznimna ?ast, no svima nama u glavi je gola egzistencija i samim time je nezahvalno prognozirati budu?nost."

S juniorima Sinja do�ao si do tri uzastopna naslova prvaka Hrvatske, ?ime se Cetinska krajina jo� jednom potvrdila kao glavni proizvo?a?ki centar?

"Prije svega moram napomenuti da su neki igra?i postojali i prije mog dolaska, ali dosta sam iskustava prenio iz Zagreba gdje sam proveo najve?i dio igra?ke karijere. Taj rad dao je i 11 juniorskih reprezentativaca u ovoj generaciji, a razlog dobrih rezultata mo�da le�i u tome �to su se igra?i nekako vezali uz mene i ekipu i �to je stvorena jedna skoro obiteljska atmosfera."

Za kraj, koliko ste u klubu zadovoljni s podr�kom grada?

"Ne?emo biti nezahvalni i re?i da je nije dobro, jer svjesni smo situacije u kojoj se svi nalazimo, ali uvijek se mo�e bolje. Evo dobili smo taj novi sportski kompleks, me?utim, zaista bih volio kada bi ta financijska pri?a bila malo konkretnija pa da se oku�amo i na nekim turnirima u Europi i da tako vidimo dokle smo u biti do�li i na kojim segmentima moramo vi�e raditi."

�