Autor: Ivana Vran?i?

Na podru?ju Lu?ana zabilje�en je slu?aj bjesno?e kod lova?kog psa kojega je vlasnik doveo na pregled u veterinarsku ambulantu Likomed veterina. Na osnovu klini?ke slike veterinar je posumnjao na bjesno?u, pa je pas uz suglasnost vlasnika eutanaziran, a le�ina upu?ena na Veterinarski zavod u Split, na kojem je bjesno?a ju?er potvr?ena. O slu?aju su obavije�teni veterinarska inspekcija i Zavod za javno zdravstvo, te je istoga dana izvr�eno cijepljenje svih osoba koje su bile u kontaktu sa psom.'Pas se mogao zaraziti samo ugrizom divlje �ivotinje koja mu je mogla pristupiti ku?i. Pregledom nije utvr?ena ulazna rana, no ugriz ne mora biti velik. Mo�e to biti i mala ogrebotina na mjestu koje nije vidljivo oku', kazala nam je univ.mag. Vesna Boban, dr.med.vet. koja nagla�ava kako bjesno?om zara�ena divlja �ivotinja, uz ostale simptome, prestaje biti pla�ljiva, te prilazi naseljenim mjestima.

Dr. Boban isti?e kako je bjesno?a u Hrvatskoj stalno prisutna kod divljih �ivotinja, a povremeno se utvrdi i na doma?im �ivotinjama.

'Najve?i izvor bjesno?e su lisice koje ju prenose tako �to se pojavljuju i u urbanim podru?jima. Osim pasa, od bjesno?e mogu oboljeti svi sisavci, pa tako i doma?e �ivotinje krave, koze, ovce', ka�e dr. Boban.

Bjesno?a ima tri stadija i pojavljuje se u dva oblika. Naj?e�?e �ivotinja pokazuje znakove agresije, napada i grize. No, dr. Boban upozorava kako se mo�e dogoditi da zara�ena �ivotinja nema te najupe?atljivije simptome, jer oblik bjesno?e mo�e se pojaviti i kao tzv. 'tiha bjesno?a'.

'U prevenciji ove bolesti najva�nije je cijepljenje pasa protiv bjesno?e, osobito lova?kih koji su najugro�eniji, pa bi upravo njihovi vlasnici trebali biti primjer ostalima. No, cijepljenje protiv bjesno?e vlasnici pasa naj?e�?e do�ivljavaju kao veterinarski namet, iako je to jedan od osnovnih elemenata u za�titi ljudskog zdravlja. Sve te preventivne mjere koje zakon propisuje, propisane su zbog za�tite zdravlja ljudi', ka�e dr. Boban.