Izvor: Gradski odbor HDZ-a Sinj

Gradski odbor HDZ-a Sinj uputio je priop?enje za javnost vezano uz pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu. Priop?enje donosimo u cjelosti:

'Predsjedni�tvo Hrvatskog sabora ukinulo je 17. travnja 2012. pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu, uz obrazlo�enje predsjednika Sabora Borisa �prema: Na Bleiburgu su se odvijale zavr�ne i legitimne borbe Narodnooslobodila?ke vojske Jugoslavije i ve? tada gotovo pora�enih Paveli?evih snaga; do�lo je do stradanja s obiju strana, ali nije bilo nevinih �rtava.

Koliko je na�oj javnosti poznato, ta je odluka donesena nakon i na tragu javnih izjava Stjepana Mesi?a i Danijela Ivina da na Bleiburgu nije bilo ubijenih, ili je, pak, njihov broj bio zanemariv.

Nijedan relevantan povjesni?ar dosad nije ustvrdio da poginulih na Bleiburgu uop?e nije bilo. GO HDZ-a Sinj smatra da je �alosno �to su pobornicima minimiziranja �rtava povjerovali neki od najodgovornijih hrvatskih politi?ara i tako nasjeli na inicijativu koja Hrvatskoj ne �eli dobro.

Naime, premda je na Bleibur�ko polje stigao manji dio hrvatskih civila i vojnika te, iako je tu po?injeno, razmjerno, najmanje zlo?ina, Bleiburg je rije? koja ozna?ava sva poratna hrvatska stradanja na Kri�nim putevima te je postupno postao simbol svih hrvatskih stradavanja kao i op?eprihva?eni simbol komunisti?kih zlo?ina.

Najva�nije pitanje ove tragi?ne pri?e jest: Za�to je nekoliko stotina tisu?a ljudi bje�alo pred partizanima i dospjelo u Bleiburg ? Za�to su se oni pani?no nastojali predati Britancima, a ne Titovim partizanima? Pa zato �to su imali brojna saznanja o tome kako partizani postupaju sa zarobljenicima.

Tito je je tako ve? 15. rujna 1944. nalo�io da sve one koji se uhvate na neprijateljskoj strani s oru�jem u ruci treba staviti pred vojni sud i po hitnom postupku suditi i najstro�e kazniti. Kako se ta zapovijed ostvarivala pokazuje nam izvje�?e slavonske OZNE svojoj centrali iz sije?nja 1945. u kojem priznaje egzekuciju od 200-300 domobranskih ?asnika i vojnika koji su pre�li u njihove redove nakon poziva druga Tita iz rujna 1944. Bje�alo se i zbog masovnih smaknu?a koje su partizani po?inili od konca 1944. do svibnja 1945. u Dubrovniku, Mostaru, �irokome Brijegu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Osijeku, Banjoj Luci, Splitu, Senju...

Me?utim, nisu likvidirani samo hrvatski vojnici, nego i brojni civili, a napose intelektualci i sve?enici koje su komunisti ubili kako bi u potpunosti nametnuli svoj utjecaj u narodu.

K tomu, iz britanskih izvora doznajemo da su likvidirali 192 sve?enika i par stotina uglednih ljudi. Stoga je neto?na tvrdnja da na Bleiburgu nije bilo nevinih �rtava jer ih je bje�alo blizu 500 000 od kojih je nekoliko desetaka tisu?a stiglo na Bleiburg.

S�m Tito se ve? pohvalio 26. svibnja 1945. gra?anima okupljenima na Kongresnom trgu u Ljubljani ?injenicom da je u osam dana pobijena ve?ina njegovih protivnika.

GO HDZ-a Sinj dr�i da nikako nije smjelo biti dovoljno da nekoliko javnih osoba- kao �to su to u?inili Stjepan Mesi? i Danijel Ivin- iznesu svoje (neistinite) tvrdnje pa da Predsjedni�tvo sabora poni�ti tako bitnu odluku oko koje je postojao konsenzus. Sjetimo se samo posjeta pokojnog premijera i predsjednika SDP-a Ivice Ra?ana Bleiburgu.

Smatramo da je trebalo upitati i zatra�iti slu�beno mi�ljenje povijesnih odsjeka filozofskih fakulteta, Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti, povjesni?ara iz Slovenije i Austrije pa tek onda donijeti odluku.

�tovi�e, pitamo se koji je pravi motiv ovog nepravednog i �tetnog poteza? Je li se htjelo, prebacuju?i te�i�te problema na zapravo manje va�no pitanje mjesta zlo?ina, sakriti sam zlo?in ? Ili se htjelo iznova prodrmati pitanje koje je bilo relativno sre?eno tako da cijela Hrvatska po tko zna koji put upadne u ideolo�ki sukob ? Ili se mo�da skre?e pozornost s egzistencijalnih problema i nezaposlenosti, pove?anog PDV-a i tro�kova �ivota, pada industrijske proizvodnje i izvoza, rasta uvoza itd.?

GO HDZ-a Sinj najo�trije osu?uje tri najve?a zla 20. st. nacizam, fa�izam i komunizam, no vjerujemo da je krajnje vrijeme da se osudi i protunarodni komunisti?ki re�im jer za stotine tisu?a nevino ubijenih ljudi, od kojih se za ve?inu ni danas ne zna gdje su pokopani, nitko nije odgovarao.

Napokon, smatramo da bi Vlada RH trebala preuzeti pokroviteljstvo komemoracije na Bleiburgu jer je to u interesu svih dobronamjernih gra?ana RH, a na tragu pomirbe i homogenosti svih Hrvata bez obzira na njihova politi?ka opredjeljenja, ideje za koju se zdu�no zalagao prvi hrvatski predsjednik dr. sc. Franjo Tu?man.'

GO HDZ-a Sinj