Pi�e: A.D.

Prije nekoliko dana na mail Ferate stigao je dopis jednog ?itatelja ?ija je namjera potaknuti gra?ane na promid�bu Cetinskog kraja putem Wikipedije. Dopis ?itatelja, ?iji su osobni podaci poznati redakciji Ferate, donosimo u cjelosti:

'Po�tovani,

javljam se s namjerom da skrenem pa�nju na ne�to �to mi ve? du�e vremena, tako re?i, 'bode o?i'.

Naime, ve? dugi niz godina glavni svjetski izvor informacija je internet, po svojoj dostupnosti, kvaliteti i kvantiteti tra�enih informacija. Obi?no ukucavaju?i u internetske tra�ilice razli?ite pojmove, me?u prvim poveznicama koje dobivamo budu one sa Wikipedije, ako ne one verzije na hrvatskom jeziku (jer tema na istoj nije obra?ena), onda one na engleskom jeziku.

Premda je na samoj wikipediji zabranjeno reklamiranje i promid�ba bilo kakvog tipa, ista je zbog velikog broja korisnika (konstantno je u prvih deset najposje?enijih stranica na internetu ve? deset godina) poligon za tihu promid�bu nekih stvari, ukoliko su dovoljno dobro obra?ene kao tema i kvalitetno pokrivene relevantnom literaturom, znanstvenim radovima, povijesnim izvorima i sli?no.

Tu�na je ?injenica da teme kao �to su Sinjska alka, Gospa Sinjska, Vite�ko alkarsko dru�tvo, grad Sinj, poznate osobe iz duge povijesti Sinja i Cetinske krajine, ko�arka�ki klub Alkar i druga sportska dru�tva, zanimljive turisti?ke lokacije po Cetinskoj krajini (kule, tvr?ave npr. Stari grad, ?a?vina; rimske ruine npr. ?itluk, Gardun, Crikvine u Otoku; prirodne ljepote izvor Kosinac, kanjon Rumina, Vrdovo, Svilaja, rijeka Cetina; povijest kraja u vrijeme Drugog svjetskog rata, Domovinskog rata, na�i poginuli branitelji, spomenici.... da ne nabrajam dalje) su na wikipediji (govore?i o verzijama na hrvatskom i na engleskom jeziku) marginalno, slabo i nikako obra?ene.

Ve? du�e vrijeme (oko 4 godine) poku�avam obogatiti navedene sadr�aje dodavaju?i teme iz na�eg kraja i to ?inim na razini koja mi je dostupna, budu?i da u gradskoj knji�nici ima svega 10 naslova koji pokrivaju povijest grada i krajine, a franjeva?ka knji�nica nije odgovaraju?e dostupna. S podru?ja na�eg kraja s vremena na vrijeme su se pojavljivali suradnici/korisnici koji su dali svoj doprinos na ovim temama, ali ne vi�e od njih pet-�est.

Bit je u tome da institucije (grad, samostan, turisti?ka zajednica, gospodarstvenici...) u ?ijem interesu bi trebala biti ta tiha promid�ba i koje posjeduju relevantne informacije nisu u?inile da promid�ba do?e na svoje (tj. da netko napi�e ne�to o onome ?ime se bavi i za �to trenuta?no dobiva 'svoj kruh', a mogao bi i 'kola?e') kao izvrstan na?in tihog marketinga na turisti?koj, gospodarskoj, ili vjerskoj razini.

Wikipediju mo�e ure?ivati bilo tko - doktor, profesor, student, u?enik, radnik bez posla iz Dalmatinke... apsolutno svu koji su sposobni unositi relevantne (istinite) provjerljive informacije, izvedene iz literature znanstvenih radova, povijesnih zapisa i knjiga, statistke, pa ?ak i usmene predaje ukoliko se radi o nepobitnoj povjesnoj ili znanstvenoj ?injenici ili pak samo o legendi, mitu, pri?i nekog kraja ili porijeklu prezimena. Podaci koji nisu provjerljivi, istiniti, suprotni povjesnim ?injenicama i oni koji nisu enciklopedijskog sadr�aj bit ?e izbrisani ili ispravljeni. Ako se radi o diskutabilnim podacima, oni ?e biti raspravljeni te dati javnosti na komentar.

Hrvatska Wikipedija ima oko 90 000 korisnika koji su utjecali na njen sadr�aj, ve?ina njih konkretno i konstruktivno, a oni vandaliziraju?i su blokirani preko IP adresa. Ve?ina ljudi Wikipediji dobronamjerno pridonosi ure?uju?i sadr�aje na njoj.

Bilo bi zna?ajno kad bi netko iz Alkarskog dru�tva tko poznaje povijest istog obradio teme Sinjska alka, Alkar, Pravila Sinjske alke, itd. Netko tko dobro poznaje povijest krajine za vrijeme Drugog svjetskog rata mogao bi unijeti podatke o tome, kao �to bi neki zaljubljenik u prirodu mogao pisati o prirodnim ljepotama koje nas okru�uju. Varijacije na ure?ivanje wikipedije su beskrajne.

Svrha toga bila bi vi�estruka. Pro�irilo bi se znanje, spoznaje i pogledi stranaca na na� divni kraj, a takva promid�ba nikome se ne mora platiti jer je wikipedija kao projekt slobodne enciklopedije potpuno financiran za sve jezike putem sredi�njice koja se nalazi u SAD-u. Kori�tenje iste se ne napla?uje. Stavljanje sadr�aja na nju se ne napla?uje. Potrebna je samo �elja da se ne�to unaprijedi, koja bi se manifestirala kao sposobnost/volja pojedinca da dio svog vremena provede na internetu ure?uju?i sadr�aj/podru?je interesa koji ga zanima na Wikipediji.'

�