Autor: Ante Boti?

Kraj svake godine i po?etak nove vrijeme je za analize i planove. Posebno kada je rije? o poslovnim subjektima, ali isto se mo�e kazati i za dr�avu, �upanije, gradove i op?ine.

Tako su i gradovi Sinj, Trilj i Vrlika, te op?ine Otok, Hrvace i Dicmo, krajem pro�le donijeli prora?une za ovu godinu.

Vlasti su se prora?une trudile prikazati realnima i razvojnima, a oporba ih je uobi?ajeno nazivala neostvarivim �eljama vladaju?ih. Tko je u pravu odgovor mo�e dati samo godina u koju smo u�li, godina u ?ijim se prvim danima isprepli?u nada u bolje i strah od gorega.

Kada bi netko danas zapitao prosje?no ili boje upu?enog stanovnika Cetinskog kraja �to misli o ekonomskoj situaciji i sredstvima koja na�im gradovima i op?inama 'ostave oni odozgo', odgovor bi se sveo na zbroj razo?aranja, ljutnje, kuknjave i psovanja, a u zajedni?kom nazivniku vjerojatno bi se na�la rije? 'sirotinja'.

Ferata je, otkako opet 'vozi', objavila niz ?lanaka utemeljenih na slu�benim podacima koju ukazuju na brojne gospodarske probleme Cetinskog kraja. No je li ipak sve tako crno? Jesmo li doista 'sirotinja'? Ili nam 'kuknjava' ponekad dobro do?e za prikrivanje vlastite lijenosti i nekreativnosti?

Da bi barem dijelom odgovorili na ova pitanja, vratimo se prora?unima jedinica lokalne samouprave s podru?ja Cetinskog kraja. Kada se zbroje svi pojedina?ni prora?uni (u milijunima kuna): Sinj 77,225; Dicmo 30,933; Vrlika 26,990; Trilj 22,440; Hrvace 14,670; Otok 9,985; dobije se iznos od 182,243 milijuna kuna, kojim gradske i op?inske uprave Cetinskog kraja moraju pokriti komunalne, odgojne, obrazovne, socijalne, kulturne, sportske i ostale potrebe pedesetak tisu?a ovda�njih stanovnika.

Puno? Malo? Dovoljno? Najprije podijelimo dobiveni iznos s brojem stanovnika, premda to samo po sebi ne mora zna?iti ni�ta. Tako dijele?i 182.243.000 kn sa 51.432 stanovnika, dolazimo do prora?unskog prihoda po stanovniku Cetinskog kraja koji iznosi 3.543 kune.

Puno? Malo? Dovoljno? Sad taj iznos usporedimo sa �ibenikom koji ima otprilike jednak broj stanovnika - 51.553, prora?un od 191 milijun kuna, odnosno prora?unski prihod po glavi stanovnika od 3.700 kuna. Dakle, �ibenik kao nekakav zami�ljeni komparabilni ekvivalent, u odnosu na Cetinski kraj ima samo 4,43 posto ve?i prora?unski prihod.

Kada pogledamo ovaj podatak sve smo bli�i zaklju?ku kako ipak nismo ba� 'sirotinja'. Dobro, netko ?e re?i da i �iben?ani uvijek kukaju, da je i njihovo gospodarstvo na koljenima da su i oni su pri dnu razvijenosti. Nije ba� tako, ali dobro... Idemo dalje...

Kada bi se u Hrvatskoj provela anketa s pitanjem koji je njen najrazvijeniji grad, onda bi Vara�din sasvim sigurno bio uz bok Zagrebu ili mo�da ?ak ispred njega. Budimo sad malo drski i usporedimo ve? navedene podatke Cetinskog kraja s Vara�dinskim koji ima 49.075 stanovnika.

Kako je vara�dinski prora?un za ovu godinu planiran na razini 225 milijuna kuna, podijelimo to s ve? navedenim brojem stanovnika. Tako dolazimo do prora?unskog prihoda po stanovniku u najrazvijenijem hrvatskom gradu - Vara�dinu. Iznos je 4.584 kune. Ili 29,38 posto vi�e od Cetinskog kraja. Puno? Malo? Realno?

Poku�ajte sada razmisliti kako bi odgovorili da Vas je netko prije ?itanja ovog teksta upitao �to mislite koliko je Vara�din u postotcima razvijeniji od Cetinske krajine. Bi li pogodili da je odgovor oko 30 posto ili bi kazali vi�e, ili mo�da puno vi�e?

Ovaj ?lanak nije mije�anje jabuka i kru�aka jer i Studija Instituta za me?unarodne odnose o razvijenosti hrvatskih gradova i op?ina pokazuje da Vara�din zauzima jedno od vode?ih mjesta sa izuzetno visokim indeksom razvijenosti, dok je Cetinska krajina na razini hrvatskog prosjeka.

Zaklju?ak? Dobro? Lo�e? Naravno, kako za koga. Ali nema nikakve sumnje da ove brojke ukazuju na ?injenicu da ipak nismo ba� neka 'sirotinja'.

Kona?no, mo�e li se bolje? Mo�e, ali da ne duljimo - 'umisto �tekata i kave triba zavrnit rukave'!

�