Izvor: Uprava Autoprijevoza d.o.o. Sinj

U te�kim gospodarskim uvjetima u kojima posluju sve firme u RH, te�ko je opstati i ostati neokrznut op?om krizom koja utje?e na poslovanje svake firme. Firme koje su privatizirane, mogu se osloniti samo na vlastitu sposobnost i pamet, jer o njima nitko posebno ne vodi ra?una. Ako na tr�i�tu ostvare prihode ve?e od rashoda, privatne firme imaju �anse opstati a u suprotnom � propadaju.Autoprijevoz je tvrtka u ve?inskom privatnom vlasni�tvu pa njezin opstanak i razvoj ovisi isklju?ivo o rezultatima poslovanja. Nakon svih problema i opstrukcija [prije svih od Grada Sinja, Sindikata voza?a i prometnih radnika i HUS-ova sindikata] vezanih za ozdravljenje bankrotiranog Autoprijevoza te zbog op?e gospodarske krize koja je rezultirala brojnim �tetnim posljedicama po Autoprijevoz [smanjenje broja putnika odnosno prihoda, pove?anje cijena goriva i ostalih inputa, nemogu?nost gradova i op?ina da subvencioniraju gradske i prigradske linije i sl.], Autoprijevoz je poslovne 2010. godine ostvario gubitak u poslovanju a prema neslu�benim podatcima za 2011. godinu � ostvario je cca 200,00 tisu?a kuna dobiti. Kada se uzme u obzir da je u tim prihodima i zakupnina, koja znatno prema�uje iznos ostvarene dobiti za 2011. godinu � jasno je da je i u 2011. godini ostvaren stvarni gubitak iz prijevozni?kog biznisa. Nitko [vlasnici, radnici, dr�ava, dobavlja?i i sl.] nema koristi od firme koja ne ostvaruje dobit. Takva firma nema poslovne budu?nosti.

Da bi Autoprijevoz opstao, jednostavno kazano, mora se ostvariti jedna od alternativa: 1] da se znatno pove?a razina prihoda a da istovremeno tro�kovi ostanu na sada�njoj razini ili 2] da se znatno smanje tro�kovi uz zadr�avanje sada�nje razine prihoda. Pove?anje prihoda Autoprijevoza nije mogu?e iz barem nekoliko razloga: a] opada broj putnika, b] slabi kupovna mo? putnika pa se pove?ani ulazni tro�kovi ne mogu prevaliti na putnika preko pove?anja cijene putne karte, c] gradovi i op?ine ne subvencioniraju lokalni prijevoz [iako to drugi gradovi i op?ine u Splitsko-dalmatinskoj �upaniji to ?ine lokalnim prijevoznicima] pa ne mo�emo odr�avati nerentabilne linije i d] nema podru?ja za ekspanziju Autoprijevoza na druga tr�i�ta.

Jedino na �to Autoprijevoz u ovome momentu mo�e utjecati, jest racionalizacija tro�kova i smanjenje svih tro�kova koji su za tu tvrtku nepotrebni. Zbog smanjenja obujma poslova, do sada smo uru?ili redovite otkaze ?etvorici voza?a a iskazali smo namjeru to isto u?initi i za ?etvoricu automehani?ara. Radnicima kojima se otkazuje ugovor o radu isplatiti ?emo sve �to je zakonom previ?eno i osigurati sva zakonom predvi?ena prava. Prekobrojnih radnika u Autoprijevozu je vi�e u odnosu na obujam poslova, ali smo zbog socijalne osjetljivosti ostali na ovom broju otkaza. To su nu�ni potezi [znamo da su nepopularni i nama je zbog toga jako �ao!] da se smanje tro�kovi koje Autoprijevoz ne mo�e podnijeti. Sve ostale tro�kove Autoprijevoza, tako?er smanjujemo ili potpuno eliminiramo. Ako ovi poslovni potezi ne urode plodom, morati ?emo smanjivati pla?u radnika da bi u budu?nosti odr�ali postoje?a radna mjesta.

Zato se ne mo�emo na?uditi reakcijama sindikalnih ?elnika u Autoprijevozu, koji ne odobravaju dosada�nje nu�ne otkaze. Radi se o nu�nim poslovnim odlukama koje nama nisu drage ali su jedini na?in da se Autoprijevoz spasi od ponovnog bankrota. Ako sindikalni ?elnici smatraju da sada�nja uprava i vlasnik ne vode dobro Autoprijevoz, javno im nudimo, po tko zna koji puta, da prona?u kupca za Autoprijevoz po cijeni koja je jednaka do sada ulo�enom u Autoprijevoz od strane Prometa. Mi se ne?emo tome protiviti, dapa?e, to smo vi�e puta nudili i Gradu Sinju. Nudili smo mi prodaju Autoprijevoza i Vladi RH te drugim prijevozni?kim tvrtkama u RH. Nama je Autoprijevoz veliki uteg jo� od 2005. godine, jer je Promet kao ozdravitelj i ulaga? u Autoprijevoz [do sada je ulo�io 35,00 milijuna kuna], do�ivio samo kaznene i prekr�ajne prijave, apsurdne optu�be da je oplja?kao bankrotirani Autoprijevoz, da je prevario radnike i dr�avu i sl. To je o?iti primjer kako u Sinju ne mo�e� biti dobar i prihva?en niti kada spa�ava� bankrotiranu gradsku tvrtku i radna mjesta. Antipoduzetni?ka klima koju je Promet u Sinju do�ivio i danas do�ivljava, u kona?nici, najvi�e �teti samom Gradu Sinju i njegovim gra?anima.

Vlasnik Promet d.o.o. Mate Jujnovi?

Predsjednik Uprave Promet d.o.o  Vice Barbir

Direktor Autoprijevoza Jo�ko Jerkan