Autor: Ante Boti?

'Sve je ovdje jasno! Cijela procedura od 2005. godine vezano za otvaranje kamenoloma na Imberu provedena je po svim potrebnim propisima i tu ni�ta nije sporno. Stajali�te Op?ine Dicmo je da ovim kamenolomom vi�estruko dobivamo, a ne gubimo ni�ta, kazao je na dana�njoj tematskoj sjednici op?inskog vije?a Dicma na?elnik Josip Sili?. Mje�tani su mu poru?ili da ?e, ako treba, i svojim tijelima stati pred bagere prilikom po?etka radova. Na inicijativu ?lanova Udruge '?ist Imber i Jasenova?a' Dicmo i ve?eg broja mje�tana Si?ana danas je u op?inskoj vije?nici Op?ine Dicmo odr�ana tematska sjednica Op?inskog vije?a Dicma s jednom to?kom dnevnog reda: 'Eksploatacija tehni?kog gra?evinskog kamena na eksploatacijskom polju Imber'. Pored op?inskih vije?nika sjednici je nazo?ilo 70-tak mje�tana Si?ana i Neori?a, predstavnici civilnih udruga i medija. Podsje?amo, mje�tani dicmanjskog naselja Si?ane protive se otvaranju jo� jednog kamenoloma na podru?ju Dicma, a u nastojanju da zaustave eksploataciju kamena i otvaranje kamenoloma splitske tvrtke Lav?evi? osnovali su i ekolo�ku udrugu '?isti Imber i Jasenova?a'. Potiv otvaranja tre?eg kamenoloma mje�tani su potpisivali i peticiju.

Nakon uvodnih rije?i predsjednika op?inskog vije?a Ivana Burova, o svim aktivnostima vezanim za pitanje navedenog kamenoloma govorio je op?inski na?elnik Josip Sili?.

'Podsjetio bih ukratko sve nazo?ne kako je na sjednici vije?a 18. listopada 2005. godine iznijeto pismo namjere tvrtke Lav?evi? za otvaranje kamenoloma na podru?ju Imbera. Uz podru?je kamenoloma, Lav?evi? je iskazao zanimanje i za izgradnju jo� nekoliko popratnih sadr�aja vezanih za ovu djelatnost kako bi zaokru�io jednu cijelu tehnolo�ku cjelinu. Nakon toga, 21. prosinca 2005. godine op?insko vije?e donijelo je dozvolu po kojoj se mo�e pristupiti svim predradnjama za otvaranje kamenoloma. Uslijedile su legalne odluke vezane za prostorni plan, a 2008. godine provedena je i javna rasprava vezana za ovu. Temeljem ovih i ostalih jasno preciziranih dokumenata Ured dr�avne uprave, odnosno slu�ba za gospodarenje izdaje dozvolu tvrtki Lav?evi? o otvaranju kamenoloma na povr�ini od 42,6 hektra i to na koncesijsko razdoblje od 40 godina. Sve ovo je tako?er uskla?eno sa svim pripadaju?im aktima �upanije. Mi kao op?ina od svega ovoga uprihodit ?emo znatna financijska sredstva, �to nam puno zna?i za na� razvoj. Po�tivali smo propisanu proceduru i ovdje ne vidim ni�ta sporno, a ?ak je i oko 70% mje�tana bilo za to da se ide u ovu realizaciju' zaklju?io je u svom prvom obra?anju na?elnik Sili?.

S njegovim izlaganjem nije se slo�io predsjednik kluba vije?nika oporbenog HDZ-a Ivan Mareti?, koji je kazao da Sili? jednostavno la�e.

'�alosno je da na?elnik i vladaju?i vije?nici rade kontra svojih mje�tana. Ovdje je o?ito rije? o tome da njih ne zanima ni�ta osim pogodovanja Lav?evi?u i jo� neke osobne potrebe pojedinaca. Nije to?no da je ovo pismo namjere koje nam sada servira Sili? bilo na toj sjednici 2005. Tada je bilo rije? o sasvim drugom pismu. Sada�njoj vlasti vi�e zna?i milijun kuna nego zdravlje i sigurnost njihovih sumje�tana. Zato predla�em da se saslu�aju i argumenti ovdje nazo?nih mje�tana Si?ana pa da svi mi koji smo tada bili protiv odluke i vladaju?i koji su bili za, u o?i ka�emo ljudima za�to smo prije sedam godina tako glasali', kazao je Ivan Mareti?.

Njegov prijedlog nisu prihvatili vladaju?i vije?nici i op?insko ?elni�tvo pa je predsjednik op?inskog vije?a Ivan Burov zaklju?io sjednicu po ovoj temi, ne dozvoljavaju?i predstavnicima Udruge i nazo?nim mje�tanima da se uklju?e u slu�beni dio tematski sazvane sjednice op?inskog vije?a.

U nastavku rasprave bilo je svega samo ne konstruktivne rasprave o evidentno slo�enoj temi. Tijek doga?anja u dicmanjskoj vije?nici sve je vi�e sli?io na ritual koji se doga?a na mnogim dalmatinskim pe�karijama. Mje�tani Si?ana i vje?nici HDZ-a i dalje su tra�ili da se pojedina?no vladaju?i vije?nici o?ituju o tome za�to su glasovali protiv volje mje�tana. Dio vije?nika i predsjednik Vije?a napustili su, �to je dodatno razljutilo nazo?ne.

Na sve upu?ene rije?i i kritike �estoko je odgovarao na?elnik Sili? i pojedini vije?nici njegove vladaju?e liste, spominju?i ?ak i stru?no zvanje pojedinaca i njihovo intelektualnu sposobnost u prezentaciji teme, misle?i u prvom redu na tajnika Udruge '?ist Imber i Jasenova?a�' Dicmo Petra Mareti?a. Na ovakve odgovore na?elnika burno su reagirali ostali sudionici rasprave, upozoravaju?i vladaju?e da se trebaju pona�ati u duhu tolerancije i po�tivanja svakog pojedinca neovisno kakvo tko ima stru?no obrazovanje.

Mje�tani iz naselja Kraj tako?er su protiv Kamenoloma jer bi, kako ka�u, desetci kamiona dnevno jurili ispod njihovih ku?a prema kamenolomu. Na ovu opasku reagirao je dona?elnik Ivica Serdarevi? istu?u?i da to nije to?no jer je trasa puta predvi?ena kroz radnu zonu.Svoje neslaganje sa argumentima op?inske vlasti u raspravi je iskazao i predsjednik podru�nice HNS-a Dicmo Hrvoje Radanovi?.

Na kraju ove dvosatne sapunice odr�ane u op?inskoj vije?nici zaklju?ke mje�tana koji se protive otvaranju kamenoloma je iznio tajnik Udruge '?ist Imber i Jasenova?a' Petar Mareti?:

'Na�a udruga, zajedno sa svim mje�tanima u Si?anima i drugim mje�tanima op?ine, otvoreno se protivi uvr�tavanju brda ovog dijela iznad na�ih ku?a u eksploatacijsko polje u prostorni plan op?ine Dicmo. �urno tra�imo izmjenu prostornog plana op?ine Dicmo i izbacivanje planiranog kamenoloma i prostornog plana. Ukoliko ?elnici op?ine ostanu pri stajali�tu i dozvole otvaranje kamenoloma, nepovratno ?e se uni�titi krajobraz Dicma, a posebno zaseoka Radanovi? i Mareti?. Na ovom podru?ju imamo mnoge biljne i �ivotinjske vrste, podzemne vode i jame koje trenutno splitski speleolozi istra�uju i dive se ovoj ljepoti. Podsje?amo kako je ve?ina anketiranih mje�tana Dicma potpisala peticiju protiv kamenoloma i nije to?no ono �to na?elnik ka�e da je 70% ljudi za kamenolom. Isti?emo i ozbiljnu primjedbu na izra?enu studiju utjecaja na okoli� koju je izradio mr.sc.Marijan Gredelj. Smatramo da je navedena studija nepotpuna i da sadr�i puno la�nih i neargumentiranih podataka. Ne?emo dozvoliti da se uni�ti povijesno dobro ovih ljudi, a to su kamene ku?e koje su izgra?ene prije 300-tinajk godina. Ova studija ima i rije? Dugopolje, �to je o?it znak da je prepisana, a ne u stvarnosti s terenom izra?ena. Zato tra�imo da Op?ina zaustavi daljnje aktivnosti oko planiranog kamenoloma Lav?evi?a d.d na brdu Imber', kazao je izme?u ostalog Mareti? i poru?io na?elniku Sili?u i vije?nicima vladaju?e liste:

'Nije u redu da nas omalova�avate i smijete nam se. Nije bitno tko je star, a tko mlad, niti tko je �kolovan, a tko nije. Svi smo mi ljudi. Nije mjerilo po�tenja, ?asti i ljudskosti visoka naobrazba nego kakav je tko ?ovjek. �elimo da nas kao na?elnik zastupa�, a ne da radite za interese drugih. Idemo do kraja. Borit ?emo se svim pravnim sredstvima protiv kamenoloma, a ako bude trebalo i svojim tijelima ?emo sprije?it bagere kad krenu na Imber. Si?anjani su imali puno bitaka u svojoj povijesti, nisu niti jednu izgubili pa ne?e ni ovu!', poru?io je u ime mje�tana koji se protive izgradnji kamenoloma Patar Mareti?.

Na?elnik Sili? je svoje izlaganje zaklju?io kako je kamenolom gotova stvar i da nikog ne vrije?a pa ne?e dozvoliti ni da se njemu niti vladaju?im vije?nicima imputira neistina.

'Sve je ra?eno po zakonu i propisu i ide svojim tijekom, ovo ?e biti nama od koristi kao op?ini u svakom pogledu', zaklju?io je na?elnik Dicma i napustio prostor vije?nice

Ovo �to se danas doga?alo u Dicmu navje�?uje burno razdoblje oko otvaranja kamenoloma u Si?anima. Lav?evi? je ve? ulo�io oko 2,5 miljuna kuna u istra�ne radnje. Op?ina je za, a naselje Si?ane protiv. Gdje ?e biti kraj vidjet ?e se. Ukoliko se bude razgovaralo i raspravljalo kao danas, tu kraja nema.

�

�

�

�

�

�