Priredio: Ante Boti? Izvor: www.adriatic.net
Boži? se kao krš?anski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban na?in ?ine?i dio njegove etnografske baštine. U sljede?oj ?ete pri?i saznati kako se u hrvatskim obiteljima nekad proslavljao blagdan Boži?a te kako se on slavi danas.
BOŽI?NA PŠENICA
Jedan obi?aj koji se sa?uvao do danas jest obi?aj sijanja boži?ne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Do Boži?a pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava boži?ni stol, dok tijekom boži?nog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svije?e. Nakon Boži?a pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti.
OBI?AJI BADNJE NO?I
Hrvatski Badnjak i stari obi?aji predboži?ne no?i jesu: uzimanje tri ove?a panja, rasprostiranje slame, izrada jaslica i paljenje svije?a.
Tri velika panja koja se unose u ku?u na Badnju no? i stavljaju na ognjište simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svije?e u ku?i. Panjevima koji tinjaju obi?no bi se davalo malo od hrane s bladganskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se da ?e vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim uku?anima.
Slama se kao znak Boži?a održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u ku?u, što je obi?no ?inio glavni ?lan doma?instva, ozna?avao je službeni po?etak proslave blagdana Boži?a. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon ve?ere, svi bi uku?ani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pri?ali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju no? nije spavalo u krevetu ve? na donešenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova ro?enja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost.
Sve do 1850. u Hrvatskoj se nije obi?avalo kititi drvce, iako takva praksa u njema?kim pokrajinama postoji još od 16. stolje?a, a zanimljivo je da su prva boži?na stabla bila bjelogori?na. Tek u?estalim pošumljavanjem u upotrebu ulaze crnogori?na drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, naran?ama, šljivama i kruškama, pozla?enim orasima i lješnjacima te slasticama od še?era i papira ili staklenim figurma ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lan?i?i u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svje?ice koje su se palile u najsve?anijim trenutcima. Iako se obi?aj ki?enja stabla javlja u Hrvata relativno kasno, ki?enje doma zelenilom od davnine je uvriježen obi?aj i dužnost koju su obi?no obavljala djeca. U primorskim krajevima obi?aj je bio da djeca ku?u ukrase gran?icama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika ki?enja doma zelenilom ozna?ava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode.
Jaslice, ru?no izra?ene ili kartonske, koje se stavljaju pod boži?no drvce izravno su podsje?anje na doga?aj koji se proslavlja - no? Isusova ro?enja. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta nalazile samo u crkvama i bilo je pitanje ?asti napraviti što ve?e i vjerodostojnije jaslice. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veli?ini napravio je Sveti Franjo još 1223. godine. U ku?ama se jaslice postavljaju tek od 19. stolje?a.
Od boži?nih ukrasa spomenimo i svije?e koje imaju dvojaku simboliku: one su znak bu?enja prirode i znak svjetla koje je Isusovo ro?enje donijelo svijetu.
BLAGDANSKI POST I BOŽI?NA VE?ERA
Obi?aj je da se na Badnjak posti te da se no? provede u bdijenju do pono?i kada se odlazi na sve?anu misu, a na sam Boži?, 25. prosinca priprema se obilna i sve?ana ve?era. Na Badnji je dan do zvuka ve?ernjih zvona trebalo završiti sve poslove u ku?i te pripremiti kola?e i jelo. Dok se za Badnjak postilo, na Boži? se i u najsiromašnijem domu našao barem komadi? mesa, a bilo je i finoga peciva.
|
