Pi�e: Ljubo Alka Toku�in

DID ?I?AN I DVI MURVE

Ovu pri?u posve?ujen mojoj pokojnoj majci 'Toku�i'

�

Dugo se mislija did ?i?an da sinovin i unucin ka vi?ni spomen ne�to u?ini da se panti i da i podsi?a na njega.

I da mu nara�taji ime spominju.

Tako jednog dana prid kraj zime na?e u prikrajku kraj puta dvi mladice murve . Vrtija je dugo glavon i odlu?i i? ku?i pitat �enu Mandu jeli dobro da u?ini to �ta je naumija. Re?e joj kako je na�a dvi murve i da ji ima �elju prisadit tu blizon ku?e.

I ona mu da podr�ku.

-      Neka za koje lito i na�a dica i unuci imaju �ta jist, a ne gledat u tu?e murve. Moremo unda uzto i prasad ranit. I magarad.

Tako uze did ?i?an badilj i ma�klin i ravno dolikarec di je vidija u prikrajku murve. Te po?e kopat i odgr?at zemlju i drugi materijal dobro paze?i da �ile ne prisi?e. Kad ji je izvadija uze murve i pravo ku?i da se dogovori s �enom Mandom di bi bilo dobro da se prisade.

-      Aaaa - ka�e baba Manda. - Bilo bi najbolje ode od ku�ine prema strani - pet, �est koraka, a ovu drugu na ovu drugu bandu prema Ljubinoj gredi isto pet, �est koraka. Jedna od druge nek budu udaljene odprilike 15 koraka.

Did ?i?an opet uze u ruke ma�klin i badilj te nastavi kopat rupu di mu je rekla baba Manda i di ?e prisadit murve.

Kopa je tako odprilike rupu korak za korak i tolko duboko, a donija je u krtolu gnjoja te po?eja sadit mladicu murve, i dobro vode? ra?una da gnjoj ne bude uz mladicu nastavija je s opancin zbijat zemlju u rupi.

Prisadija je jednu pa unda i drugu. Svakon murvi bacija bi po 2 do 3 si?a vode te bi se prikrstija i za�elija lip rast. A i baba Manda je molila Boga za rast murvi i sri?u.

-      Eee neka i na�i di?ji nara�taji imaju uspomenu na dida ?i?ana. Eno i mi se sitimo �ukundida Rkale, Bog mu grije oprostija � govorila je baba Manda. - Uvik ga se sitimo, a kako i nebi kad je u Krvon-docu u �kripu iskopa i napravija ?atnu iz koje i danas pijemo vodu, a lipa li je.

Did ?i?an murve je zagradija sa suvin granon i dra?on da magarad ne bi pojila mladicu. Svako jutro kad bi se diga, umija bi se , a onda bi murvon zaitnija po dva si?a vode.

I tako za 15 godina naresle obe velike i rasko�ne murve i tako lipe krasile su ku?u dida ?i?ana i babe Mande. I mogle su se vidit izdaleka.

Unda se na onu prvu murvu do strane, po?e�e kupit nike mu�ice, pa digdi koja muva, a �vrkulje i leptiri po?e�e na murvu sli?at, pa unda vrepci i druge tice. Za svakog bi posla i zabave.

A mi ?eljad bi na podne pa sve do ?indije sidili, pri?ali, odmarali se. Do nas bi dolazile koko�i, prasad i magarad. Prava ladovina ispod murve. Pravi odmor.

Ispod murve bi did ?i?an dilio zapovidi dici, neviston i unu?adin. Svak bi dobija zadatak i nije bilo prigovora.

Druge godine opet murve ozeleni�e i do?e na red i plod, ali manje na onoj do Ljubine grede. Je valja du�u ljubit, i pod nju svit svrne ali se ne zadr�ava, a nema na njoj ni gusina ni mu�ica pa tako ni vrepci na njoj puno ne stoje.

Na prvoj plod bi�e bolji, so?niji i sla?i pa se na njoj i tice vi�e skuplja�e. A niko ne zna za�to je navoj plod bolji nego nanoj.

Did ?i?an je obima isto ?inija. Ali eto ima razlike. Priroda il Bog il ne�to tre?e. A murve iz istog busa, izva?ene iston rukon i prisa?ene isti dan jedna blizu druge. Isto bi in did ?i?an svako jutro bacija po dva, tri si?a vode.

-      Ma nu, ne?e ni tice navu drugu da i?u � ka�e did ?i?an babi Mandi.

-      Ne?e, ne?e. Ali eto kad smo navikli na ovu do strane pod njon ?emo se i odmatat � odgovori baba Manda.

I tako iz godine u godinu pod onu do strane i svit se skuplja, odmara se, a na njoj su bile bolje i murve pa su se nanji skupljale mu�ice, muve, tice i vrebci, a ispod nje bile bi koko�i i ostala marva. Vi�e bi se puta dica penjala i brala ili tresla murve, a stariji svit bi ji vata u mutap, pa bi smo?ija s malo kruva.

A ona druga, velika, puna kro�nja, ali iz godine u godinu gubija se rod. Jedno lito po?ele se pomalo su�it grane koda je samo?a progoni. I nakon par lita se osu�ila i nije ispod nje ostala ni mladica.

-      �teta, obe san volija � ka�e did ?i?an.

I prisi?a se ?i?an kako se mu?ija zalivaju? je i baca kad i kad galebinu za gnjoj, ali sve je bilo uzalud. Prisu�ila je. �alosno, istinito. Iza nje rod nije osta.

-      �teta, �teta � tu�no ka�e did ?i?an.

- kraj -

�

Bilje�ka o piscu:

Ljubo Alka Toku�in ro?en je 1947. u Vrpolju kod Trilja. Objavljivao je ?lanke u Slobodnoj Dalmaciji i aktivno se bavio fotografijom. Pisao je pjesme koje su objavljivane na Radio Zagrebu. Tri njegove pjesme uvr�tene su u Antologiju mladih hrvatskih pjesnika 1971. godine. Samouki je stvaratelj skulptura u kamenu i drvu. Autor je jedinstvene bukare od kamena. Napisao je 5 drama i brojne kratke pri?e. Sretno je o�enjen Anom i ima tri odrasle k?eri.

�