Autor: Ante �u�njara

Za�to �isto?na� varijanta

Odmah u startu da iznesem svoj stav, ukoliko do?e do izgradnje obilaznice Grada Sinja, njena �isto?na� varijanta je unato? svojim manama logi?na i nu�na.

Ta prometnica jednako kao i �zapadna� varijanta obavlja funkciju dislokacije tranzitnog prometa iz centra grada, ali tu njena uloga za razliku od �zapadne� ne prestaje.

Ona tako postaje dio gradskog, subregionalnog, regionalnog i makroregionalnog prometnog sustava.

Prepustite se ma�ti i u prilo�enoj karti poku�ajte ostvariti sve mogu?e veze koja vam pojedina varijanta pru�a, shvatit ?ete zna?enje gore navedenih pojmova.

Tako npr. GZ Kukuzovac, ili Split, osim stanovnicima Hrvaca, u �isto?nom� slu?aju, postaju znatno bli�i stanovnicima Livna, Hana, gornjih Glavica, dijelova Sinja ozna?enih �utom crtom, Otoka, donjih Glavica, ...

U �isto?nom� slu?aju kako vidimo obilaznica to postaje u punom smislu rije?i, i Sinj se zapravo rje�ava tranzita puno �ireg obuhvata, te uklju?uje i �izoliranije� dijelove grada u �iri prometni sustav.

Ona je u ovoj verziji dio brze ceste Sinj-Split te tako npr. tu brzu cestu dovodi na ku?na vrata puno ve?eg broja Sinjana, umjesto da u slu?aju izgradnje �zapadne� obilaznice na nju dolaze tek na Kukuzovcu.

Dakle ovo vi�e nije pitanje samo Sinja i Hrvaca, ve? je mnogo �iri problem, i njegova pravilna prezentacija u javnosti bi znatno ubrzala rije�enje ovog problema.

Da ponovimo stav iz prethodnog ?lanka, jedina varijanta na kojoj Hrvace mogu inzistirat jest varijanta koja ide otprilike od �Milo�eva� jezera zapadno od Sinja prema Kukuzovcu. Kako smo pokazali, trenutni, a i dugoro?ni prometni tokovi na toj dionici te�ko mogu opravdat njenu izgradnju, a ovaj �iri pogled nam je otkrio da ne dobijaju toliko Hrvace tom varijantom, koliko drugi gube.

Mane �isto?ne� varijante

Ovim smo zapravo rije�ili samo jednu zamjerku koja se postavlja pred �isto?nu� varijantu, prave zamjerke dolaze zapravo �iznutra� i to je zapravo problem za raspravu.

�Isto?na� varijanta djelomi?no prolazi naseljenim podru?jem! Osim zaga?enja donosi jo� jedan problem, s obzirom da se radi o prometnici u kojoj nema kri�anja u istoj razini(najbanalnije re?eno-ogra?ena je) ona zapravo postaje fzi?ka prepreka u prostoru.

Uz to prolazi i privatnim zemlji�tem te se postavlja pitanje otkupa istog, te cjena ukupne trase raste. Na ovu kritiku mo�emo re?i da u slu?aju malverzacija postoji USKOK. A cijena u cestogradnji nije primarni faktor, jer je uloga kvalitetnih prometnica znatno �ira.

Zauzeti se za ovu varijantu zna?i i stati na zub izravno ugro�enima, ali to je ono �to poziv za koji san se odlu?io nosi! Zbog toga onaj tko donese odluku o izgradnji ove trase mora posvetiti punu pa�nju po�tivanju svih normi i standarda u za�titi okolice i okoline, te svo?enju na minimum negativnih eksternalija!

Prvo da razrje�imo problem presjecanja �ivotnog prostora:

Ako pa�ljivije pogledamo, dobar dio trase se nalazi uz kanal u polju, koji je ve? i sad prepreka, zatim prolazi izme?u hipodroma i aerodroma i tu ve? postoji prekid komunikacije, itd.

Najve?i problem su naselja, to?nije dio Glavica i ?urlina kroz koji ova trasa prolazi, u tom slu?aju treba napravit prijelaze svugdje gdje sad postoji komunikacija, ne samo za aute, mogu to biti i pje�a?ki podhodnici i sl., tamo gdje nisu dovoljno gusti bi trebalo pristupiti izgradnji istih radi budu?ih potreba.

Problem buke je kompleksan, smanjenje protoka automobila za 50% na �alost ne zna?i i smanjenje buke za toliko.

Upravo ?injenica da nema kri�anja u istoj razini omogu?uje primjenu svih standarda u borbi protiv buke na novo izgra?enoj trasi, kao npr. postavljanje drvene i staklene ograde. Time bi se znatno rasteretilo sada ugro�eno stanovni�tvo uz D1, a nova trasa bi, i zbog jo� nekoliko razloga, bila kvalitetno za�ti?ena.

Zaklju?ak

Upravo ovakva komplesnost ovog dijela trase Sinj-Split, a mislim da je predstavljena njena va�nost, mo�e bit vodi? da se postavi na listu prioriteta na ovoj dionici. Jer ekonomski re?eno njena grani?na vrijednost je ve?a od obilaznice Dicma, lai?ki re?no: puno vi�e ?e kompletan sustav dobit izgradnjom ove dionice, nego dicmanjske obilaznice. A ona je daleko oti�la u odnosu na ovu.

Isto tako u me?uvremenu Grad Sinj mora razviti sustav sabirnih cesta u dijelovima ozna?enima �utom crtom na karti, poglavito u sjevernom dijelu da se nebi dogodilo da gra?ani budu ��edni kraj vode�, tj. da im kraj prozora prolazi moderna prometnica, a oni se ne mogu priklju?iti na nju zbog nerazvijenih seoskih cesta, �to je ?est slu?aj u hrvatskoj cestogradnji.

Zaklju?ak glasi, obilaznica Sinja nije samo pitanje Sinja, ve? puno �ireg prostora. Unato? svojim manama �isto?na� obilaznica je znatno funkcionalnija, a prilikom njene izgradnje treba posvetiti punu pa�nju za�titi naselja kroz koja prolazi.

Ovakva obilaznica je Sinju potrebna, u razumnom vremenskom periodu, jer kao takva predstavlja bitan iskorak u daljnjim razvojnim planovima. U tim planovima zna?ajan faktor mora biti pozicioniranje u urbanom sustavu Splita i iskori�tavanju pozitivnih procesa koje proizlaze iz njegove suburbanizacije. Procesa koji ja?a, o?ituje se u preseljenju poslovnih funkcija u zale?e, a zapravo proces koji treba prepoznat i omogu?iti jest preseljenje stanovni�tva.

Kome ovo djeluje kao utopija, neka se sjeti Dugopolja prije petnaest godina!

�