Tekst i fotografije: Ranko Budimir

Prvi susret kad u?ete u centar grada ostavlja neizbrisiv prvi dojam � ovdje je sve puno bicikla. Istina, cijela Nizozemska se vozi na biciklu, ali situacija u Amsterdamu ipak je ekstremna. Sa svih strana vas salije?u biciklisti, zvone, izmi?ete se i morate biti spremni na to da se brzo sklanjate s puta. Istina je, postoje biciklisti?ke staze, ali ipak ne po svim ulicama, ne svuda, tako naglo skretanje bez da ste prije pogledali ide li kakav biciklist iza vas mo�e biti poprili?no bolno iskustvo.

Takav grad nakrcan turistima nudi pak svoje dvije najpoznatije stvari: sex i travu. Lako je uo?ljivo da su naj?e�?e grupe koje jure gradom grupe mu�karaca u kasnim dvadesetim ili tridesetim godinama �ivota, o?ito u potrazi za konzumacijom glavnih amsterdamskih atrakcija. Coffee shopovi su zapravo mjesta gdje legalno mo�e kupiti i pu�iti razne vrste pu�e?ih opijata. Slatkasti miris marihuane vas zapuhne svakih nekoliko metara hodaju?i po gradskom centru. Mirise je lako prepoznati, pogotovo ako ste kao srednjo�kolac ?esto morali prolaziti no?u kroz sinjski gradski park. Coffee shopova ima zaista jako puno, pa se i oni me?usobno trude izmisliti razne na?ine da privuku pa�nju potencijalnim mu�terijama. Jedan od zanimljivijih natipsa je bio onaj na kojem je pisalo: �Smoking allowed. No tobacco.� Koliko je legalizacija marihuane utjecala na broj ljudi koji je koriste � veliko je pitanje. ?injenica je da jako puno ljudi u Amsterdamu proba marihuanu, ?ak i ako to nisu planirali ili iako to ne bi nikad napravili u svojoj sredini. Te�ko je pomisliti da legalizacija lakih droga nije potaknula na ve?e kori�tenje, ali isto tako postavlja se pitanje da li je marihuana �tetnija od npr. absinta, alkohola koji je u mnogim zemljama dozvoljen, a pojedine verzije �zelene ?arobnice� znaju imati i preko 70% alkohola. To je postotak koji neke ljude mo�e doslovno ubiti nakon samo jedne ?a�e. Nisam zagovornik marihuane, ?ak je, eto, nisam nikad ni probao, ali je pitanje mo�e li marihuana u malim koli?inama nekome nanijeti takvu �tetu kao neki jaki alkoholi. Uglavnom, ?injenica je da je marihuana legalizirana i da je u Nizozemskoj ima dosta, iako ni pribli�no u drugim gradovima koliko u Amsterdamu. U centru Brede, mjesta u kojem sam smje�ten, vidio sam samo jedan Coffee shop. U Amsterdamu se radi o stotinama takvih lokala, samo u centru grada.

Drugi amsterdanski brand je � sex. Prodaja sexa je nagla�ena u nekoliko gradskih ?etvrti od kojih je ipak najpoznatiji Red Light District u samom centru grada. Tih nekoliko ulica smje�tenih nedaleko od glavnog amsterdamskog kolodvora zatrpane su objektima koje nude razne oblike sexualnih zabava: barovi koji nude razne sexualne zabave u�ivo, sa sexom na pozornicama; sex shopove kojih ima na stotine i ono po ?emu je ta ?etvrt ipak najpoznatija � izloge u kojima se nalaze prostitutke koje prolaznike pozivaju na sex. Ovaj dio s prostitutkama je ne�to po ?emu je Amsterdam poznat diljem svijeta � ?injenica je da i u ranija doba dana, na primjer prije podne, ve?ina izloga radi. Realnost koju je nemogu?e pore?i je da sve to zapravo � barem meni � izgleda jako - asexualno. Radi se o �enama koje zasigurno ne spadaju u kremu �enske privla?nosti. Iako je mo�da nezahvalno procjenjivati ljude na temelju izgleda, mislim da je to tu ipak jedna od stvari koja je bitna za prodaju ovog proizvoda. Uglavnom, sude?i po grupama ljudi koji su tuda prolazili mislim da se oni uklapaju u izjavu jednog mog prijatelja: �nakon 5 piva ionako su sve ru�ne �ene ve? oti�le doma� � vjerojatno pod tolikim utjecajem kriteriji padaju pa i to okru�enje postaje nekima privla?no.

E, sad, kad smo apsolvirali travu i sex, mo�emo krenuti i na ostalo. �to Amsterdam nudi osim ovog gorespomenutog dvojca. Nudi glavni gradski trg, Dam, koji je ?esto pun ljudi; ako ni�ta zato �to se na tom trgu nalazi muzej vo�tanih figura Madame Tussauds. Zapadno od glavnog kolodvora nalazi se dio grada koji je zapravo najbolji primjer onoga �to ljudi podrazumijevaju pod pojmom Amsterdam � Jordaan. U Jordaanu zapravo nalazite male kanale, ku?e gra?ene u klasi?nom flamanskom stilu i veliki broj obrtnika i malih simpati?nih lokala u kojima mo�ete popiti kavu. Jordaan je originalno nastao kad su se u njega po?eli naseljavati imigranti, �panjolci, Portugalci, �idovi, Francuzi i protjerani flamaski protestanti. Danas je ta ?etvrt dom umjetnika, studenata i nekoliko tr�nica � Amsterdam je ina?e poznat po tr�nicama na kojima se mo�e kupiti sve i sva�ta. ?etvrt koja je u svakom slu?aju vrijedna obilaska, pogotovo u ve?ernjim satima. Na rubu te ?etvrti, nedaleko Dama, nalazi se i ku?a Anne Frank. Djevojka koja je stradala na samom kraju rata ?ije je svjedo?anstvo o?uvano u potresnom Dnevniku Anne Frank u svojoj rodnoj ku?i dobila je muzej koji govori o stradanju �idova za vrijeme Drugog svjetskog rata.

U ju�nom dijelu centra Amsterdama nalazi se muzejska ?etvrt u kojoj dominira Rijksmuseum, muzej u kojem se nalaze i neka Rembrandtova remek-djela. Tu se mo�e nai?i i na Van Gogh Museum, muzej posve?en jednom od poznatijih flamanskih umjetnika koji se slikarstvom bavio samo � 10 godina. Zanimljivost je da su rani Van Goghovi radovi zapravo po?etni?ki, i tek su njegove zavr�ne godine donijele njegova najpoznatija djela. Umjetnik koji je bio zadivljen japanskom umjetno�?u svoj kratak �ivot je okon?ao samoubojstvom nakon �to je obolio od epilepsije.

Odmah na muzejsku ?etvrt, u smjeru prema gradu nadovezuje se zona ekskluzivnih shopping ulica, tako da ni taj dio grada nije ni�ta manje �ivahan od onog sjevernog dijela.

Uglavnom, Amsterdam kao destinacija je mjesto koje bi trebalo vidjeti. Defintivno, savjet je da ga se oti?e vidjeti u kasno prolje?e jer uz duga?ke dane koje Amsterdam tada ima do�ivaljaj ovog grada bi trebao biti potpuniji. Me?utim, ako ?ete uzimati samo moje mi�ljenje u obzir, onda to ne?e biti ba� relevantno, jer ne postoji mjesto za koje ?u re?i da ga se ne isplati vidjeti...

�ivili!