Izvor: www.slobodnadalmacija.hr  Pi�e: Toni Pa�tar

Odlukom da se radnicima ?akov�tine u ste?aju isplati 27 milijuna kuna iz prora?unske pri?uve i tako otkupe njihova od suda priznata potra�ivanja na ime pripadaju?ih otpremnina Vlada je ispred ?akova?ke tvornice ugasila 'Vladin logor', ali je istovremeno otvorila Pandorinu kutiju. Jer, slu?ajeva poput ovih s radnicima ?akov�tine ima u gotovo svakom hrvatskom gradu. Samo u Dalmaciji ima ih na desetke, a me?u najeklatantnijim primjerima je slu?aj radnika sinjske tvornice Dalmatinka. Podsjetimo, ve?inski vlasnici ?akov�tine bili su radnici mada je u ime njih odlu?ivala politika, odnosno dr�ava. U tom odlu?ivanju ?akov�tina je uspje�no oplja?kana i uni�tena, a 350 radnika je upu?eno na ulicu. Ne �ele?i se pomiriti s nakanom politike da ih se nogira bez igdje i?ega radnici ?akov�tine zaredali su prosvjedima, ispred tvrtke podigli su �ator za prosvjednike nazvav�i ga 'Vladin logor', u Zagrebu su prosvjedovali ispred veleposlanstva EU gdje su dobili potporu svojim zahtjevima ...

Vlasnik tvornice i predionice konca Dalmatinka s preko 96 posto udjela bila je dr�ava. Zbog dugovanja prema toj istoj dr�avi, na ime nepla?enih poreza i doprinosa, dr�ava je preko Porezne uprave Ministarstva financija tu svoju tvrtku prije 10 godina gurnula u ste?aj. Tu odluku Trgova?kog suda u Splitu � ponovno instrumenta dr�ave � do?ekalo je 860 radnike sinjske tvornice koji su uredno upu?eni na Zavod za zapo�ljavanje bez ispla?enih pla?a i otpremnina. Sud je radnicima na ime neispla?enih prinadle�nosti priznao potra�ivanja od 30 milijuna kuna. Politika im je obe?avala isplatu potra�ivanja ?im se proda imovina Dalmatinke u ste?aju. Kad je prodan pogon u Vrlici dobili su manje od 5 posto od priznatih im 30 milijuna. Od imovine u Sinju koja se sastojala od 60-ak tisu?a kvadrata proizvodnog prostora s postrojenjem i opremom na parceli od 112 tisu?a kvadrata, koju je ste?ajna upraviteljica Blanka Tu?en Mazuth predala bra?i Ladini iz Italije, nisu dobili ni�ta. I tu je stavljena to?ka jer je nestala imovina biv�e tvornice. Stigli majstori koji su znali kako ne ula�u?i ni�ta uzeti sve u odnosu na radnike koji su stvorili sve, a na kraju dobili ni�ta. Radnicima se odmjerilo od �ake do lakta. Ve? tada, 2002. godine, kada je 'Dalmatinka' u ste?aju ostala bez imovine radnici su znali da do svojih neispla?enih pla?a i otpremnina mogu do?i samo putem Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Na tom put zaustavljala ih je ?injenica da je ste?aj njihove uni�tene tvrtke bio otvoren i pravilo da se na europsko sudi�te mo�e tek nakon �to se iscrpe sve pravne mogu?nosti u Hrvatskoj. Trgova?ki sud u Splitu napokon je, ka�u radnici, okon?ao ste?aj. 'Dalmatinka' d.d. u ste?aju vi�e ne postoji, brisana je iz evidencije, sudskog registra.

I sada na vagi imamo s jedne strane ?akov�tinu, a s druge Dalmatinku. Na jednoj strani 350 ?akova?kih jadnika koji su prosvjedima prisilili Vladu da im isplati 27 milijuna na ime otpremnina, mada se formalno radilo o tvrtki u ve?inskom privatnom vlasni�tvu. Na drugoj strani je 860 sinjskih jadnika iz dr�avne tvrtke kojima su sve Vlade od kako su dospjeli u ste?aj odmjerile od �ake do lakta.

Onih 30 milijuna potra�ivanja koje im je sud priznao 2001. godine danas s pripadaju?im zakonskim zateznim kamatama prema�uje 100 milijuna ili prosje?no oko 115 tisu?a kuna po radniku. Pou?eni ?injenicom da su radnici ?akov�tine dobili potporu predstavnika EU u Zagrebu nekada�nji radnici Dalmatinke nikad nisu bili odlu?niji zatra�iti pomo? Europe. Ali ne u Zagrebu ve? na sudu u Strasbourgu jer dr�e kako je civilizacijski doseg da dr�ava kao poslodavac ne smije ostati du�na svojim zaposlenicima. A radnicima Dalmatinke upravo to se dogodilo. Jer svoja prava nisu tra�ili u vrijeme predizborne kampanje u 'Vladinom logoru' kako su to uspjeli njihovi kolege iz ?akov�tine.

'Definitivno smo odlu?ili na sud u Strasbourgu jer je dr�ava nedvojbeno prekr�ila na�a ljudska prava. I ranije smo o tome razmi�ljali, ali nas je za trajanja ste?aja onemogu?avala ?injenica da jo� nismo iskoristili sve pravne instance u Hrvatskoj. Nedavno je okon?anjem ste?aja na�e nekada�nje tvrtke i ta prepreka uklonjena, a najnovija inicijalna kapisla da se pokrenemo bila je ova odluka Vlade o ?akov�tini. Pritom, naravno, nismo protiv radnika ?akov�tine, jer cijela Hrvatska zna da su pokradeni, ali smo protiv razli?itih ar�ina dr�ave, odnosno Vlade. Kroz posljednjih tjedan dana kontaltirala sam vi�e od polovice radnika koji su do?ekali ste?aj Dalmatinke 2001. godine. Svi su jedinstveni da idemo po pravdu u Strasbourg. Razgovarala sam i s odvjetnicima. Neki su pokazali veliki interes da nas zastupaju i to pod uvjetom da mi nemamo nikakvih tro�kova, jer ih nemamo od ?ega platiti, ve? da se naplate od onoga �to dobijemo. Ovih dana ?emo odlu?iti i idemo do kraja', ka�e Jagoda Bogdan, biv�a radnica Dalmatinke i inicijator da se po pravdu ide u europsku sudsku instituciju.

�

�