Autor: Ante �u�njara

Sinju ne treba obilaznica! Analiziraju?i lokalne i �upanijske prostorne planove vezano za prometnu problematiku i njeno predstavljanje do�ao sam upravo do tog zaklju?ka.

U svim tim dokumentima potreba za obilaznicom se navodi samo u jednom segmentu � preusmjeravanje tranzitnog prometa iz gradskog sredi�ta na zaobilaznicu. Takve postavke problema dovode nas do jednostavnog kontraargumeta: tranzitni promet na D1 prilikom ulaza u Sinj je mizeran(poglavito sjevernog), i nalazi se u tendenciji opadanja te je vrlo lako dokazati da ulaganja u ovu prometnicu ne mogu imati prioritetan status na dr�avnoj razini.

Prosje?an dnevni ljetni promet za 2010. godinu na dionici Knin-Sinj iznosi 2271 vozilo, a 2002. taj broj je bio skoro duplo ve?i 4220 vozila. Za usporedbu u 2010. mo�emo uzeti dionice: Sinj-Dugopolje 11 066, a na autocesti �ibenik-Dugopolje cca 18 000 vozila dnevno. Upravo su to podatci na osnovu kojih bi u sre?enoj dr�avi planeri trebali donositi odluku o prioritetima gradnje pojedinih dionica. Upravo u tome le�i zamka ovako postavljenih zahtjeva.

Ukoliko se i poka�u prometne potrebe onda je s tog aspekta �zapadna� varijanta (preko Rado�i?a) znatno povoljnija, jer je kra?a od �isto?ne� varijante i ima znatan broj prednosti. Naravno ovaj zaklju?ak je valjan ukoliko problematiku zaobilaznice sagledamo iz perspektive zaobila�enja D1 oko grada.

Ovako postavljeni zahtjevi dakle otvaraju mogu?nost vremenskom odga?anju izgradnje zaobilaznice, ali i njenom pogre�nom postavljanju u prostoru, ukoliko i kad do izgradnje do?e.

Iako se u medijima �isto?na� varijanta navodi kao odabrana, ostaje ?injenica da ona u Prostornom planu Grada Sinja nije jasno ozna?ena, a da je u GUP-u ozna?ena kao rezervna varijanta, �to ostavlja prostor za diskusiju.

Upravo doba krize i jest vrijeme za ovakve rasprave, jer ovo je prigoda da se kvalitetno razmotre projekti i da se tako poku�aju sprije?iti nepotrebne invensticije. A kada novac do?e, da se maksimalno korisno i iskoristi.

U ovom prvom tekstu na ovu problematiku predstaviti ?u �isto?nu� i �zapadnu� varijantu, kako bismo mogli krenuti u daljnju raspravu.

Kao �to se vidi iz prilo�ene karte obe varijante i njihove podvarijante ispunjavaju temeljnu funkciju � izmje�taju tranzitni promet sa dionice D1 izvan sredi�ta grada.

No da bi se razumjeli zahtjevi op?ine Hrvace za izgradnju �zapadne� varijante potrebno je dati i nastavak ove karte, uz napomenu da su oznake iste kao na prethodnoj slici i da se radi o isje?ku iz istog dokumenta:

Sl.2. Mogu?e trase zaobilaznice Sinja prema prostornom planu (isje?ak, uz napomenu da su oznake autorove, te su ozna?eni pojedini orijentiri radi lak�ega snala�enja).

Ponavljamo tezu od prije, ukoliko se potreba za zaobilaznicom prezentira samo u cilju izmje�tanja tranzitnog prometa D1 cestom iz naseljenih mjesta � tada je �zapadna� varijanta povoljnija. No, kao �to smo naveli intenzitet prometa na toj prometnici je na dr�avnoj razini jako mali, i u tendenciji je opadanja(poglavito kamionski). �to bi moglo dovesti do odbacivanja potreba za njenom izgradnjom, ili u boljem slu?aju samo smanjenje prioriteta izgradnje.

U startu podvarijantu �zapadne� obilaznice ozna?enu kao �A� mo�emo izbaciti kao nerealnu. Ona bi usporila kompletnu izgradnju obilaznice i mislim da o njoj nema smisla raspravljati. U slu?aju da nije izgra?ena autocesta A1 ova podvarijanta bi i imala smisla, ali u postoje?im okolnostima nema nikakvog opravdanja za izgradnju ovakvog megalomanskog projekta.

Za Op?inu Hrvace dakle ostaje mogu?nost da inzistira na �zapadnoj� - �B� podvarijanti, jer druga dva preostala slu?aja s pogleda te op?ine su zapravo identi?na i stvar su Grada Sinja.

Za analizu ovih podvarijanti potrebno je prvo izvr�iti analizu �isto?ne� i �zapadne� varijante, a o tome ?itajte u nastavku...

�