Pi�e: Vesna ?elik, prof. pedagogije i sociologije

Ako je ne�to javni interes u dr�avi onda je to �kolstvo koje bi trebalo biti moralna vertikala dru�tva i zra?iti najve?im dru�tvenim ugledom, a postalo je �rtvom osobne ta�tine politi?ara, bez dovoljno stru?nih kompetencija, koji ga u ve?ini (?ast iznimkama) vode po svom receptu sa svojim ljudima.

?lanak 119. stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj �koli ne propisuje da ?lan �kolskog odbora kojeg imenuje osniva? (jedinica mjesne i lokalne samouprave � grad ili podru?na (regionalna) samouprava - �upanija) mora biti iz vladaju?e garniture premda je obi?no tako. Potrebno je napomenuti da upravu nad sinjskim �kolama ima �upanija. Razmi�ljanja su politi?kih stranaka: ''U koga bi ta ista vlast imala povjerenja nego u svoje ljude?''.

Pitam se: ''?iji smo mi ostali koji po njima ne pripadamo ni jednoj politi?koj opciji?'' - za njih gra?ani drugog reda, ne �elimo dobro svom gradu, nedostojni povjerenja, nesposobni za bilo �to. Gdje bi mi kao takvi bili ?lanovi �kolskih odbora (�to po zakonu mo�emo) kad nismo pripadnici nijedne stranke. Vjerujem da doti?ne najvi�e smeta �to na�a nepripadnost nikomu i ni?emu zna?i vjeru u vlastite ideale, tra�enje istine, slobodu, pamet, neposluh nadre?enima pa kao takvi ne?emo izvr�avati volju pojedinaca kojima su osobni interesi va�niji od dru�tvenih i ti isti kako bi sebi napravili mjesta redovito eliminiraju kompetentne i stru?ne pa se pitamo: ''Odakle toliko nasilja i devijantnih pojava me?u mladima?''.

Razmi�ljanje oporbe u svezi imenovanja ?lanova u �kolske odbore ide u smjeru kako ?e grad kao osniva? po dosada�njem uzoru na �upaniju i dalje imenovati ?lanove iz svojih struktura kako je �upanijska vlast prakticirala dugi niz godina. Za�to ne bismo razmi�ljali da ?e kona?no u �kolske odbore ulaziti ljudi kojima je osobni interes da svima bude bolje, koji ?e raditi za dobrobit �ire dru�tvene zajednice, koji su se dokazali svojom radi�no�?u, po�tenjem i pravedno�?u a da nu�no ne moraju biti pripadnici ni jedne politi?ke opcije.

Snaga demokracije je u proceduri kontrole vlasti, ispitivanje sva?ijeg po�tenja, provjere sva?ije stru?nosti �to je daleko lak�e ?initi na lokalnom nivou gdje se svi dobro poznajemo. �kole su javne ustanove i moraju odgovarati svojim radom lokalnoj zajednici. Grad mo�e bolje nadzirati �kolske ustanove, pratiti njihovu transparentnost jer su mu iste u neposrednoj blizini nego �upanija koja nadzire vi�e od 90 osnovnih �kola i sve srednje �kole. Osniva? bi u �kolske odbore trebao predlo�iti ljude kojima je osobni interes da svima bude bolje bez privatne ta�tine i intimnog jala jer sudjelovanje u odgoju mladih treba shvatiti kao ozbiljnu zada?u, nagradu i sre?u. Pitam se: ''Ho?e li novinski ?lanci u svezi �kolskih odbora potaknuti mlade da ustraju u ?estitosti, radi�nosti, upornosti, nau?iti ih da svaki pojedinac treba prihvatiti dru�tvenu odgovornost, da drugi ?ovjek mora biti cilj, a ne sredstvo ili ?e ih uputiti na put gdje su politi?ke fotelje jedina garancija uspjeha?''.

Ne smijemo zaboraviti da je na �kolama velika odgovornost za budu?nost Lijepe na�e jer mladima treba pomo?i da postanu ljudi s jasno postavljenim moralnim i eti?kim pravilima kojima savjest ne dopu�ta postupke koji se protive moralnim uvjerenjima, koji ne?e napredovati na �tetu drugoga, koji ne?e varati jer su u prilici. Trebali bi postati ljudi koji rado poma�u i kad od toga nemaju koristi. Moraju nau?iti razlu?iti ispravnost od neispravnosti svojih postupaka, biti otvoreni jedni prema drugima, nau?iti �ivjeti svoja uvjerenja, razviti toleranciju, ne bojati se razli?itosti, posjedovati osje?aj odgovornosti za �ivot drugih u zajednici, a ne samo prema sebi.

Da bi se ostvarilo gore nabrojeno �kolski odbori bi se trebali u prvom redu baviti unapre?enjem odgojno obrazovnog rada, a ne samo izborom ravnatelja pri kojem bi trebalo uklju?iti i druga stru?na tijela. Ovako su postali predmetom politi?kih prepucavanja jer imaju mo? pri izboru ravnatelja u ?ijim su rukama sve odluke od organizacije rada do zapo�ljavanja u �koli.

Kako funkcioniraju �kolski odbori primjer je Osnovna �kola Marka Maruli?a u Sinju gdje su ?lanovi �kolskog odbora u jednoj godini u istom sastavu ?etiri puta raspisivali natje?aj za imenovanje ravnatelja i u istom sastavu birali ravnatelja. Na natje?aj pored ravnatelja, koji funkciju obna�a od 1990.god., natjecali su se i drugi kandidati visokih stru?nih kompetencija ali nisu imali nikakvu �ansu jer je politika �eljela i dalje na vlasti ostaviti doti?nog ravnatelja. Natje?aj je raspisivan dok njihov kandidat nije dobio ve?inu glasova.