Pi�u: Mate Jujnovi?, Vice Barbir i Jo�ko Jerkan   Foto: Dalmacijanews

LA�U I JARAC I NJEGOV ROG!

Po�tovani,

Iako mi vodimo nekoliko uspje�nih i solventnih tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj �upaniji, koje redovito ispla?uju pla?e za cca 250 radnika i pla?aju sve dospjele obveze prema Prora?unu RH, ne mo�emo ne odgovoriti na sve ono �to je javnosti Cetinske krajine, jo� jednom bez sustezanja isporu?io nadaleko �poznati i priznati gospodarski stru?njak� u RH � gosp. Jozo Mari?. To je ina?e, ako niste znali, jedan ugla?eni, fini gospodin, koji nikada ne vrije?a, ne potcjenjuje, ne ucjenjuje, ne slu�i se nasilnim sredstvima, ne tra�i od poslodavaca novac kao zamjenu za mir u poduze?u a ?ije po�tenje se zrcali iza svake izgovorene rije?i. Gotovo bismo mogli kazati: blago onome tko ga ima a jo� vi�e onima koji ga nemaju!

Dragi moji, postoji i ona narodna koja ka�e:�Ne laje pas da selo brani nego da sebe hrani�. Gosp. Jozo Mari?, pona�a se u svezi za�tite radni?kih prava upravo na na?in koji opisuje izre?ena poslovica. Javno napada poslodavce koji to zaslu�uju ali i vi�e one koji to ne zaslu�uju. Sve to samo iz jednog jedinog razloga: da sebi osobno priskrbi neku materijalnu korist a radnike koristi kao puki paravan i sredstvo za ostvarenje toga cilja. U tome svjetlu treba promatrati svaki javni istup ovog la�nog borca za radni?ka prava. Kada govori ispred radnika ili javno, Jozo Mari? napada poslodavca, dr�avu i izgovara na svakakve uvrede na njihov ra?un ali kada se �tajno� sastaje s poslodavcem ili predstavnicima dr�ave tada mijenja retoriku i gnjevno napada radnike i svoje suradnike � sindikalne povjerenike, nazivaju?i ih pogrdnim imenima. I tako poput pravog kazali�nog glumca ili dvostrukog agenta, na� pronicljivi Jozo javno napada poslodavca a kada je s poslodavcem na samo � sve u �esnaest napada radnike. Takovu preobrazbu iz jednog negativca u drugi negativni lik, mo�ete vidjeti samo kod Joze Mari?a. Mi smo ga upoznali jako dobro i mo�emo svjedo?iti da nitko ne nosi toliko maski na sebi kao on. Njegov lik i djelo, dobro su upoznali i radnici Autoprijevoza, koji su masovno napustili njegov sindikat, koji danas broji svega 3-4 ?lana, ne ra?unaju?i one koji su dvostruko evidentirani i u sindikatu Ante Buljana.

�to se ti?e zadnjeg Mari?evog istupa na Ferati od 13.listopada 2011. godine, moramo kazati da taj ?ovjek doista nema nikakvih moralnih ograda, ne pre�e od la�i, izvr?e ?injenice i dalje beskrupulozno napada sve �to je dobro u?injeno na ozdravljenju i privatizaciji Autoprijevoza. Mari? ne zna i ne razumije podatke iz izvje�taja koje je objavio pa donosi zaklju?ke kakvih bi se postidio i srednjo�kolac ekonomskog smjera. Sve �to je on ili najvjerojatnije � netko drugi napisao ministrima, nema blage veze sa stvarno�?u. Ima samo veze s Mari?evim snovima o tome kako bi ponovno �elio vidjeti Autoprijevoz � u predste?ajnom razdoblju, kako bi njegova uloga ponovno postala aktualna. Ali to se ne?e dogoditi, jer sve �to su Mari? i njegovi sljedbenici u?inili s ciljem uni�tenja Autoprijevoza, polako ali sigurno, uo?eno je od ve?ine radnika Autoprijevoza, ve?ine gra?ana Sinja i nadle�nih dr�avnih institucija. Mari?ev cilj je na taj na?in ponovno unijeti nemir, paniku u Autoprijevoz i ponovno izazvati nepovjerenje radnika Autoprijevoza prema poslodavcu i budu?nosti te firme. Naravno, Mari? ne zna ni�ta osim pri?ati neistine, tako da se i ovog puta dr�i svog provjerenog recepta: �sij la�i na vagone � ne�to ?e se primiti�. Poru?ujemo Jozi Mari?u: nisi uspio pobijediti istinu o privatizaciji i ozdravljenju Autoprijevoza u proteklih osam godina � ne?e� uspjeti ni sada niti ikada! A igrao si Mari?u izvan svih pravila, nogometnim rje?nikom kazano: i�ao si ?onom na poslodavca, uklizavao u gle�anj i potkoljenicu, svirao si nepostoje?e kaznene udarce, poku�avao si dati gol iz zale?a, lagao si glavne suce i pomo?ne suce, namje�tao si rezultat utakmice, ubacivao u igru dva igra?a vi�e, prijavljivao nepostoje?i kriminal, tra�io novac za namje�tanje utakmice i sl. Vjerujemo da si u jednom razdoblju imao i sponzore za svoju besramnu ulogu u privatizaciji i ozdravljenju Autoprijevoza, jer znamo da Jozo Mari? ni�ta ne radi �mukte�.

Ina?e, rado ?emo iskoristiti prigodu i Cetinskoj krajini prezentirati neke od najzna?ajnijih podataka i doga?aja vezanih uz ozdravljenje i privatizaciju Autoprijevoza, pa neka javnost prosu?uje je li Promet ispunio svoje obveze u Autoprijevozu:

1) Autoprijevoz je od 1997. godine do 2007. godine poslovao potpuno nezakonito preko ra?una sindikata [HUS-a], nije pla?ao poreze i doprinose [cca 26,0 milijuna kuna], ispla?ivao je neto-pla?e bez doprinosa, nije pla?ao stare dugove prema odre?enim dobavlja?ima [cca 12,0 milijuna kuna] koji su uzaludno ovrhama �zatrpali� blokirani �iro-ra?un na koji nije upla?ivana ni lipa, bio je nelojalna konkurencija ostalim prijevoznicima itd. Zanimljivo je da za ?estitog Jozu Mari?a to razdoblje nije nimalo upitno iako bi se lako moglo dogoditi [ako pravna dr�ava proradi!] da zbog njegove uloge u tim nezakonitim poslovima uskoro kazneno odgovara. Naime, sva �rabota� i sva pla?anja i�li su preko HUS-ova �iro-ra?una

2) Privatizacija i ozdravljenje Autoprijevoza je projekt koji je kroz javno-privatno partnerstvo predlo�ila Vlada RH a koji su potkraj 2004. godine prihvatili Grad Sinj i Promet d.o.o. Makarska, jer je to bio jedini na?in da se ozdravi bankrotirana tvrtka koja je od po?etka 1998. trebala i?i u ste?aj a nitko nije imao hrabrosti proglasiti ste?aj boje?i se socijalnih nemira u Gradu Sinju

3) Dr�ava je odlu?ila svoja potra�ivanja [koja uop?e ne bi mogla naplatiti u ste?aju!] pretvoriti u poslovni udio u Autoprijevozu [nakon �to se pokriju do tada kumulirani gubitci Autoprijevoza] a isti udio pokloniti Gradu Sinju s time da Grad Sinj nakon prve godine poslovanja Autoprijevoza s dobiti, mora prodati te poklonjene udjele [uz pravo prvokupa Promet d.o.o.] i utr�eno uplatiti u dr�avni prora?un. To Grad Sinj, iz samo njemu znanih razloga, jo� nije u?inio iako je Autoprijevoz jo� poslovne godine 2008. ostvario dobit a MF RH mu je naredilo da to mora u?initi so kraja 2011. godine

4) Od 128 radnika Autoprijevoza u 2005. godini, Programom zbrinjavanja radnika koji su podr�ali dva sindikata iz Autoprijevoza i Zavod zapo�ljavanje, ispla?ena je otpremnina za 72 radnika u ukupnom iznosu od cca 3,17 milijuna kuna [2,17 milijuna Promet a Grad Sinj 1,00 milijun kuna]. Autoprijevoz nije imao niti jedan radni spor s radnicima koji su zbrinuti, �to zna?i da je tu bila zastupljena visoka socijalna osjetljivost budu?eg vlasnika Promet d.o.o. i tada�nje vlasti u Gradu Sinju,

5) Pretvaranjem dr�avnih potra�ivanja u poslovni udio u Autoprijevozu, dr�ava je priznala radni sta� [10 godina sta�a] za radnike koji su zbrinuti te za one koji su ostali u radnom odnosu, za koje nisu upla?ivani doprinosi za mirovinsko osiguranje. To je ina?e bio veliki osobni problem radnika koji ne bi bilo mogu?e rije�iti iz ste?ajne mase a osim toga, Societe Generale � Splitska banka imala je razlu?no pravo prema kojem ima prvenstvo u naplati potra�ivanja. Zato nitko nije imao hrabrosti pokrenuti ste?aj nad Autoprijevozom jer se bojao reakcije radnika

6) Ve? od travnja 2005. do prosinca 2005. godine, Promet d.o.o. investira izravno u Autoprijevoz [bez ulaganja po osnovi zakupnine] iznos od 12,02 milijuna kuna. Ta ulaganja odnose se na pla?anje dugovanja Autoprijevoza prema dobavlja?ima, na isplatu otpremnina, isplate po ovrhama i presudama, pla?anje goriva i sl.

7) Da Grad Sinj nije drsko i namjerno opstruirao proces ozdravljenja i privatizacije Autoprijevoza sve do kraja 2006. godine [iako se ta opstrukcija u raznim vidovima nastavlja sve do danas!], Promet bi tijekom 2005. godine dokapitalizirao Autoprijevoz s vrijedno�?u ne samo 6 autobusa nego s vrijedno�?u svih 11 autobusa, koliko se obvezao Ugovorom, Pismom namjere i Programom restrukturiranja. Zbog raznoraznih opstrukcija Grada Sinja, dokapitalizacija je izvr�ena tek 02.srpnja 2010. godine i to s vrijedno�?u 26 autobusa, dakle s 15 autobusa vi�e nego �to je bila obveza Prometa. Te autobuse je procijenio sudski vje�tak imenovan od Trgova?kog suda u Splitu na iznos od 7,65 milijuna kuna. Grad Sinj se �alio na Odluku skup�tine Autoprijevoza o dokapitalizaciji a Visoki trgova?ki sud je takovu �albu odbio i Trgova?ki sud u Splitu je donio Rje�enje o pove?anju temeljnog kapitala Autoprijevoza upravo za taj iznos

8) Grad Sinj je suprotno Ugovoru o restrukturiranju i konsolidaciji, dva puta nezakonito smijenio i postavljao direktora Autoprijevoza, �to je puno usporilo i ote�alo ozdravljenje i privatizaciju Autoprijevoza. Potpuno je neshvatljivo i izvan svake pameti da Promet ula�e novac, autobuse, znanje, organizaciju, pla?a dugove a da direktora postavlja Grad Sinj

9) Nezakoniti ste?aj koji je nad Autoprijevozom otvoren u svibnju 2006. a prekinut Rje�enjem Visokog trgova?kog suda krajem lipnja 2006. godine, tako?er je stvorio velike poslovne probleme i zna?ajno usporio ozdravljenje Autoprijevoza

10) Grad Sinj, blokadom i neizvr�enjem Ugovora o restrukturiranju i konsolidaciji, prisilo je Autoprijevoz da mora zakupiti autobuse. Budu?i da Autoprijevoz nije imao osiguran novac za platiti zakupninu [nije imao ni �pribijene pare�!] po Zakonu o javnoj nabavi nije mogao raspisati javno nadmetanje a autobuse je trebao za redovitu djelatnost. Po�to se Promet obvezao kao strate�ki partner na ozdravljenje Autoprijevoza [i dao jamstvo na 17,6 milijuna kuna u MF!], iako Autoprijevoz nema novaca za platiti, Promet mu ustupa potrebiti broj autobusa u zakup. Bez obzira �to Autoprijevoz nije pla?ao zakupninu Prometu, zakupnina je u bilancama Autoprijevoza stvorila nove gubitke, kojih ne bi bilo da je Grad Sinj provodio odredbe Ugovora. Kada je u krajem 2006. revizorska ku?a List, koju je anga�irao Grad Sinj, utvrdila da su gubitci Autoprijevoza stvoreni do svibnja 2005. i do kraja 2006. godine potpuno �pojeli� 26,00 milijuna kuna koje je dr�ava pretvorila u poslovni udio i da Grad Sinj vi�e nema niti �lipe� ?ak i ako odmah sazove Skup�tinu Autoprijevoza i donese odluke koje je trebalo donijeti jo� u ljeto 2005. godine, tada Grad Sinj �eli spasiti �to se spasiti da i od Prometa �prosi� bilo koliki poslovni udio. Promet tada poklanja Gradu Sinju udio od 4,2 milijuna kuna [bez obzira �to su gubitci Autoprijevoza ostali nepokriveni a temeljem Ugovora ih je trebalo pokriti!] a svoje udjele stje?e dokapitalizacijom svojih potra�ivanja prema Autoprijevozu [za: pla?ene dobavlja?e, gorivo, otpremnine, zakupninu] u iznosu od 17,6 milijuna kuna. Dakle, 04.07.2007. godine, Promet je dokapitalizirao Autoprijevoz sa 17,60 milijuna kuna. Nije Promet kriv za opstrukcije Grada Sinja koje su prouzro?ile �tetu Autoprijevozu i Prometu, ali se nadamo da ?e Sud dosuditi naknadu za tu �tetu. Za �tetu koju je Grad Sinj mo�ebitno nanio dr�avi � neka se dr�ava pobrine

11) Dana 31.07.2009. godine, Skup�tina Autoprijevoza donosi Odluku o smanjenju temeljnog kapitala za iznos od 10,00 milijuna kuna gubitaka iz prethodnih razdoblja. Na tu Odluku �ali se Grad Sinj i podi�e tu�bu. �alba im se nije uva�ila a tu�ba je odba?ena tako da je Grad Sinj morao platiti 71.000,00 kuna naknade Autoprijevozu. Grad Sinj time je sprije?io Promet da dokapitalizira autobuse za vi�e od 11 mjeseci a samo zato �to Autoprijevoz je donio Odluku o pokri?u gubitaka koje je ve?inom prouzro?io Grad Sinj

12) Promet je podnio zahtjev za lokacijsku dozvolu za izgradnju Stanice za tehni?ki pregled vozila a Ispostava nadle�na za izdavanje u Gradu Sinju dva puta negativno odgovara i kada je Drugostupanjsko tijelo drugi put poni�tilo njihovo Rje�enje, izdaje lokacijsku dozvolu na koju se gradona?elnik �ali. �alba je odbijena ali je Autoprijevoz izgubio vi�e od 15 mjeseci i sada mu prijeti opasnost gubitka prihoda ako se slu?ajno otvori druga stanica u Sinju

13) Autoprijevoz je zahvaljuju?i novoj upravi a nakon izvr�ene dokapitalizacije u 2007. godini, prvi puta ostvario dobitak za poslovnu 2008. godinu u iznosu od 3,09 milijuna kuna. U poslovnoj 2009. godini, ostvaren je tako?er dobitak u iznosu od 2,78 milijuna kuna. U poslovnoj 2010. godini, istina, ostvaren je gubitak u iznosu od 1,66 milijuna kuna. Iako je Autoprijevoz tvrtka u ve?inskom vlasni�tvu Promet d.o.o. Makarska [preko 88%] i nije du�na nikome javno podnositi ra?une, kazati ?emo da je gubitak u poslovanju za 2010. godinu nastao iz nekoliko glavnih razloga: niske cijene putnih karata na relaciji Sinj-Split koja je na�a najva�nija relacija, obavljanjem prijevoza na nizu nerentabilnih gradskih linija koje smo vozili nadaju?i se subvenciji Grada Sinja koja je izostala, pove?anju cijena goriva i rezervnih dijelova. Negativni utjecaj medijskih neistina koje su Joze Mari?, Ante Buljan i Veljko Nasi? javno preko medija iznosili, sigurno su odnijeli dobar dio prihoda Autoprijevozu. Me?utim, ove godine, povukli smo poslovne poteze koji ?e otkloniti navedene probleme i nadamo se da ?e se rezultati tih poteza povoljno odraziti na poslovni rezultat Autoprijevoza u 2011. godini. Mi smo privatna firma i nas zanima samo poslovanje s dobitkom

14) Autoprijevoz je danas zdrava tvrtka koja je i tijekom pro�le poslovne godine [kada je ostvaren gubitak!] a i tijekom ove godine pla?ale sve dospjele obveze prema dobavlja?ima i dr�avi te redovito ispla?ivala pla?e radnicima. Sve nekretnine koje je Autoprijevoz imao i danas su njegove. Autoprijevoz ima vi�e od 30 kvalitetnih i uredno odr�avanih autobusa kojima obavlja prijevoz putnika. Firma ula�e u razvoj. Autoprijevoz u malo ve?em iznosu duguje Prometu za zakupnine ali to nikada ne?e pla?ati jer ?e Promet svoje potra�ivanje dokapitalizirati. I ove godine, Autoprijevoz je za potrebe javnih nadmetanja, od Porezne uprave dobio bar 10 potvrda da nije ni�ta du�an po osnovi javnih davanja. Prema tome, jasno je da nismo niti du�ni a kamo li prezadu�eni

15) Prema tome, po�tovana gospodo, svima je jasno da su ostvareni svi ciljevi Ugovora o restrukturiranju, Pisma namjere i Programa restrukturiranja odnosno da je Promet ispunio sve svoje obveze: 1] Autoprijevoz radi preko redovitog ra?una a ne preko ra?una nekog sindikata, 2] radnici koji su oti�li dobili su otpremnine i upla?en im je mirovinski sta� za 10 godine, 3] radnici koji su ostali dobili su tako?er mirovinski sta� od 10 godina, bolje pla?e, siguran posao, bolje uvjete rada, 4] Grad Sinj je rije�io veliki socijalni problem, ima ozdravljenu firmu na svom podru?ju, dobiva redovito prihode od poreza na pla?e i komunalne naknade, 5] dr�avni prora?un je inkasirao cca 20,00 milijuna kuna od ozdravljenog Autoprijevoza, 6] putnici su dobili redovite linije, kvalitetniju uslugu i kvalitetnije autobuse, 7] dobavlja?i su dobili sigurnu i redovitu naplatu svojih potra�ivanja, 8] pove?an je broj radnika Autoprijevoza [u odnosu na broj nakon 05.2005. godine] za cca 20, 9] u dva iznajmljena poslovna prostora na Autobusnom kolodvoru, zaposleno je novih 20 radnika iz Sinja, 10] Autoprijevoz ?e izgraditi novu Stanicu za tehni?ki pregled vozila u kojoj ?e raditi nekoliko novih radnika. Pametnome dosta, u svezi toga!

Radnicima Autoprijevoza poru?ujemo i ovom prigodom, ne nasjedajte na la�i Joze Mari?a i njemu sli?nih! Jozo Mari? i njemu sli?ni, nikada nisu zaradili pla?u za samo jo� jednog radnika, pa ni vama ne?e pomo?i. On i njemu sli?ni, koji siguran posao i redovitu pla?u, demago�ki progla�avaju terorom poslodavca, mogu sljedbenike odvesti samo u ponor! To je ?ovjek ?iji je �ivotni kredo ru�enje [destrukcija] odnosa a nikada izgradnja [konstrukcija]. Taj ?ovjek, izgleda nije sretan ako je radnicima Autoprijevoza dobro, ako imaju posao i redovitu pla?u. On godinama besramno la�e, pa u Vladi RH i pojedinim ministrima, potpuno izjedna?ava Autoprijevoz sa Dalmatinkom Novom, Adriachemom, Trimotom, Dalmacijavinom i drugim firmama u kojima se mjesecima nisu podijelile pla?e radnicima, koje su �do grla� du�ne dr�avi i dobavlja?ima odnosno koje su potpuno propale. Mari? jednostavno ne razlikuje dobro od zla, uspje�ne od neuspje�nih, socijalno osjetljive od neosjetljivih i sl. Mari? se zapravo bori samo za svoje interese a pod pla�tom borbe za interese radnika. Kada je u pitanju takova �dvostruka� i la�na retorika, narod bi kazao: �La�e jarac i njegov rog�.

Autoprijevoz i njegovih 70-tak radnika imaju zajam?enu poslovnu budu?nost ako uprava i radnici shvate da svatko mora izvr�iti svoj dio posla. Te�ka su vremena i mi imamo �anse opstati jedino ako Autoprijevoz budemo pazili i ?uvali kao da je osobno vlasni�tvo svakog radnika. Neradnicima, onima koji nanose �tetu firmi i onima koji su skloni kra?i, ne mo�e biti mjesta me?u nama, bili oni sindikalni povjerenici ili ne. Svi ostali, koji predano, odgovorno i kvalitetno obavljaju svoje radne zadatke, dobrodo�li su i imaju neograni?eno povjerenje i ugled kod poslodavca.

Vlasnik Promet d.o.o.:

Mate Jujnovi?

Predsjednik Uprave Promet d.o.o:

mr.sc. Vice Barbir

Direktor Autoprijevoz Sinj d.o.o.:

Jo�ko Jerkan