Tekst i fotografije: Ranko Budimir

Evo, jo� jedna subota i opet Belgija. Ovaj put se radi o gradu za koji su mi svi oni koji su ve? posje?ivali ovaj dio svijeta rekli: oti?i obavezno. Brugge (Nizozemski naziv) je grad koji nije na top listama na�ih turisti?kih tura, al' ipak... Koliko je zapravo nama poznat Brugge? Onima koji prate nogomet je poznat, postoji solidan klub iz tog grada (dva, zapravo, ali jedan je solidan, Club Brugge) u kojem je i nekolicina na�ih nogometa�a zara?ivala za �ivot (I. Leko, Balaban, Butina, jo� prije ?irin �vatreni� Mario Stani?...). Ba� nekako isti dan kad sam posjetio ovaj grad u Hrvatskoj je emitiran film In Bruges, crna komedija s Colinom Farellom, snimana u tom gradu. Jo� negdje nekome mo�da lebdi naziv Brugge � Venecija sjevera... I to je uglavnom to... Za ve?inu ljudi.

E, pa, ovaj grad vrijedi vidjeti. U velikoj mjeri ovaj grad je sli?an Antwerpenu i ostalom gradovima u Flandriji ili Nizozemskoj. Radi se o gradovima kojima u sredi�tu dominira veliki trg koji se zove Grotte Markt i zapravo se radi o biv�em mjestu na kojem se trgovalo, na kojem je bila tr�nica. U blizini te tr�nice nalazi se katedrala, i ovdje, istog naziva ko u Antwerpenu, De Onze Lieve Vrowekathedraal ili Gospina katedrala. S obzirom da Antwerpen i Brugge nisu jako daleko, rekao bih da ma�tovitost nije bila na cijeni u stara vremena. Brugge na glavnom trgu ima i drugu zna?ajnu crkvu, s tornjem koji je zapravo simbol Bruggea, Belfort. Ako uzmemo u obzir da je grad star, utvr?en, da su zgrade uglavnom od cigle � onda dolazimo do zaklju?ka da je bar taj vizualni dio dijelom sli?an ostatku gradova u tom podru?ju. Me?utim, to nije sve. Ono �to na prvi pogled ovaj grad razlikuje od drugih su kanali koji prolaze kroz grad, tako da postoji odre?ena sli?nost s Venecijom. Jasno, samo vizualna, jer zapravo pave sli?nosti nema. Venecija je grad, sagra?en na otoku uz kopno, a Brugge je ipak smje�ten na u�?u male rijeke de Reie. Brugge je grad kojeg su osnovali Vikinzi, u 9om stolje?u. Dali su mu ime Brygga �to je na staroskandinavskom zna?ilo �luka�. Tako je to ime ostalo do danas, samo u svojoj flamaniziranoj verziji - Brugge. Tako pozicioniran grad je slu�io dobro kao trgova?ki centar, ponajvi�e za one koji su trgovali za tada�nja doba visokokvalitetnom odje?om i tkaninom iz Flandrije, ve?inom majstora koji su to proizvodili u Gentu.

Uglavnom, kad se maknemo od podataka za�to je taj grad tu i koja je njegova pri?a dolazimo do onog dijela koji ka�e: kako je tamo, mo�e li se ugodno provesti vrijeme, ne�to za pojest/popit... Mo�e. Ve?ina ovih gradova na sjeveru ima jako puno lokala po pje�a?kim zonama i trgovima koji imaju svoje terase. S obzirom da je vrijeme i�lo na ruku, bilo je �teta propustiti subotnji ugo?aj sjede?i vani na kavi ili ru?ku. Ili i jednom i drugom, �to je ovaj put bio slu?aj. Da bi ugo?aj pijenja kave bio dobar, za to su se pobrinuli vlasnici kafi?a koji uglavnom nude talijanske kave. Dakle, to je sasvim u redu. �to za pojesti? E, ovdje se ipak vidi da se odmi?emo polako od Nizozemske i da kre?emo prema izvornoj belgijskoj hrani. Dakle, skoro svaki restoran nudi �koljke. I onda pripremljene na stotine na?ina. Uz �koljke, velik je izbor i jela od rakova. Naravno, klasi?nu belgijsku gastro-ponudu upotpunjavaju belgijske pive. Belgijanci se uvijek �ale na taj na?in i ka�u da imaju toliko razli?itih vrsta piva da svaki dan u godini, cijelu godinu mo�ete piti drugu pivu i jo� ih ne?ete sve probati.

Uz sve ovo � dominantna je namirnica krumpir i to pr�eni. Cijeli sjeverni dio Evrope je poznat po krumpiru, Benelux dio se posebno ponosi svojim vrstama. Tako da je najnormalnije zate?i osobu na cesti koja u hodu jede krumpiri?e zapakirane u papirnati tuljac i zalivene nekakvim umacima koji sigurno nisu na listama dijetalne prehrane. Ako imate sre?e, djeca koja tr?e uokolo s time u rukama, ne?e se zabiti u vas i razmazati vas umacima. Ako nemate sre?e, mo�ete testirati da li i va� deterd�ent za pranje robe uklanja tvrdokorne mrlje od majoneze, ke?apa, umaka od kikirikija; ili ste vi ona lijeva strana ekrana reklame na kojoj pi�e �obi?an deterd�ent� i na kojoj uvijek ostanu vidljive fleke.

Nakon �to sami sebe uvjerite da sigurno doma imate dobar deterd�ent rastere?eni nastavite u�ivati u lijepom subotnjem danu. Ljubitelji umjetnosti tu zaista mogu prona?i puno zanimljivih mjesta. Muzeja i galerija ima nebrojeno, a flamansko slikarstvo je bilo vrlo razvijeno � ta kombinacija osvaja sve zaljubljenike u tu granu ljudske djelatnosti.

Osim kanala, zanimljivost u gradu su i vrata, odnosno utvrdice koje su predstavljale mjesta gdje se ulazilo unutar gradskih zidina. Ulaza u grad je 7, ali su do danas ostale sa?uvane 4 utvrde. Nisu te utvrde velike, ali onako, zanimljivo izgledaju; malo vas prebaci u nekakavu filmsku scenu u kojima konjanik ja�e preko vise?eg mosta da bi u�ao u tvr?avu.

Ukratko, radi se o mjestu koje bi bilo �teta presko?iti ako se nalazite u samoj blizini. S aspekta samo grada i ljudi, barem po prvom dojmu, ugodno i lijepo mjesto za �ivjeti, naravno, ako se mo�ete prilagoditi na klimu koja vlada u ovim krajevima, a to zna?i ni�e temperature i puno ki�e. Jer, dok ste vi proteklih tjedana u�ivali u suncu i toplom vremenu; pa ako ste imali vremena mogli ste skoknuti do mora i okupati se; s druge strane, ja sam ve? po?eo skupljati kamen?i?e mozaika solidne prehlade koja mora nastupiti nakon ovoliko hladnih dana.

�ivili!