Tekst i fotografije: Ranko Budimir

Iako se u naslovu ove kolumne spominje Nizozemska, ovaj put ?emo malo skoknuti u susjedstvo. Samo 50tak kilometara od Brede smje�tena je tre?a najve?a svjetska luka, druga evropska - Antwerpen.

Grad koji se razvio na u�?u rijeke Scheldt zapravo se ne nalazi ba� na samom moru. Duboko je uvu?en unutra, ali �irina rijeke mu je omogu?ila da bude odli?na prirodno za�ti?ena luka. Dok na Atlantiku mo�e bjesniti divlje nevrijeme, ovdje, prakti?ki u gradu na rijeci, sve je potpuno mirno. Istina da toliko sme?a rijeka koja prolazi kroz grad nebi nikad mogla biti u naslovu nekog valcera u kojem se spominje ljepota i plava boja, ali s obzirom da je cijeli grad svojevremeno �ivio od te rijeke, zanemarit ?emo tu sitnu koloristi?ku nelogi?nost.

?injenica da se radi o velikoj luci, jasno je odredila da se u gradu razvije i velika trgovina tako da je moj ovosubotnji grad-doma?in jedno od najve?ih evropskih trgovinskih sredi�ta. Ako pogledamo malo u pro�lost i razmislimo o tome da je belgijska kolonija bio dana�nja Demokratska Republika Kongo, onda se brzo dobije obja�njenje za�to je Antwerpen postao evropska draguljarnica i za�to se najve?a trgovina dijamantima u Evropi obavljala u tom gradu.

Osim Muzeja dijamanata, jednim dijelom grada dominiraju draguljarnice. Gusto?a draguljarnica u tom dijelu grada grani?i sa gusto?om istih u Pore?u ili gusto?om kafi?a u ju�nom dijelu Vrli?ke ulice u Sinju, samo �to se radi o dalekom ve?em prostoru nego u spomenutim usporedbama.

Uz te osnovne zna?ajke gospodarskog dijela pri?e, hodaju?i gradom polako izranja njegova zanimljiva pro�lost. Prvi tragovi o ovom gradu se�u jo� u rimsko doba, a sredi�te poznato po proizvodnji posuda i stakla je bio ve? i prije 3. stolje?a. Rimljani su, pogotovo u doba Julija Cezara u tom dijelu svijeta imali zna?ajne uspjehe i osvojili su sav taj prostor. Osim jednog sela u kojem su �ivjeli hrabri Gali... Ne?emo sad tu temu.

Uglavnom, uz Rimljane je vezana jedna od poznatijih belgijskih legendi. U gradu, odmah uz obalu rijeke, postoji stara drevna tvr?ava, Steen. To bi prevedeno na hrvatski bilo stijena, ili kako se to kod nas slikovito zove � gradina. U toj tvr?avi �ivio je div, Druoon Antigoon. On je napla?ivao prolaz preko rijeke i onim kapetanima brodova koji su odbijali platiti, namijenio je stra�nu kaznu � rezao im je �ake. Odrezane �ake bacao je u rijeke. Tako je sve bilo dok se nije pojavio Silvije Brabo, ne?ak Julija Cezara. Brabo je u juna?koj borbi (postoje borbe i gdje su Talijani bili junaci! � bar u legendama) pobijedio diva i odrezao mu ruku te je bacio u rijeku. Legenda je na kraju i materijalizirana u obliku fontane koja se nalazi u centru Antwerpena, na glavnom trgu.

Malo pored tog glavnog trga nalazi se i najve?a belgijska goti?ka katedrala - De Onze Lieve Vrowekathedraal � odnosno, prevedeno � Katedrala na�e dame ili Gospina katedrala. ?injenica koja je zanimljiva, a vezana je za ovu katedralu je da je njena gradnja trajala negdje oko 200 godina. Jo� jednom, 200 godina. A mi nervozni kad se sjetimo nesu?ene sinjske verzije �Importanne centra� - nema �urbe, tek se prije dvadesetak godina to po?elo graditi... Unutar te katedrale nalaze se neka od najve?ih djela umjetnika Petera Paula Rubensa, jednog od najve?ih slikarskih majstora baroka, ?ovjeka koji je udario sna�an pe?at svjetskoj umjetnosti u 17-om stolje?u. Slike mu se nalaze po najve?im svjetskim muzejskim centrima (Parizu, London, Be?u), ali pove?i broj slika je izlo�en i u ovoj katedrali.

No, pored svih ovih povijesno-kulturnih znamenitosti, pitanje je kako se �ivi u Antwerpenu... U ekonomske detalje nisam zalazio, ali o?ito taj dio ne bi smio biti lo� jer je Belgija dobrostoje?a zemlja, pogotovo dio dr�ave u kojem se pri?a nizozemski jezikom, Flandrija. Dobar standard je vidljiv na svakom koraku, a dio koji se meni posebno dopao je ?injenica da su sve autoceste po Belgiji osvijetljene. Dakle, nema nigdje mraka, rasvjeta vas prati cijelim putem. Hrana � tipi?na za ovaj kraj svijeta � ru?ak je jednostavan i na razini na�eg malo boljeg doru?ka, a ve?era je prava, kuhana hrana, zalivena teku?om belgijskom hranom � pivom (pivo ima status hrane u Belgiji, �to bitno definira cijenu). Belgija je zemlja koja je poznata po dobroj hrani, ali ipak, malo vi�e, onaj dio koji gravitira Francuskoj. U ovom dijelu, u Flandriji, to je ipak jako sli?no Nizozemskoj. Ipak, jo� nije pro�lo niti 200 godina da je Belgija dobila nezavisnost i odvojila se od Nizozemske...

Populacija je �arena � i slikovito re?eno i doslovno. Velik je broj stanovnika porijeklom iz Afrike i Ju�ne Amerike, ipak su i Belgija i Nizozemska bile imperijalisti?ke sile � ono �to je vrlo lako za primijetiti u Antwerpenu je vrlo veliki broj rasno mije�anih parova. Uz bijele i crne, velika je populacija i Azijaca, tako da se tu radi zaista o svijetu u malome. Kad sam pomislio da tu postoje svi narodi ovog svijeta osim ovih s na�ih prostora taman sam nai�ao na uli?nog zabavlja?a, �onglera, koji je bio jako spretan pa sam onda za?uo iza svojih le?a: �Ma vidi ovoga �ta radi, p*z** mu materina...�. Po vokabularu i naglasku autora ove izreke bih smjestio negdje u Dalmatinsku zagoru, ali to je ipak samo naga?anje. Mo�da je ?ovjek, na primjer, iz... Pariza.

Jo� jedan detalj, ne ba� svakida�nji, mi je zapeo za oko � u centru Antwerpena, u krugu od samo stotinjak metara od katedrale i glavnog trga, nalaze se najmanje dva vanjska ko�arka�ka igrali�ta. Ako uzmemo u obzir da ovaj grad ima ne�to malo manje od pola milijuna stanovnika, onda ova udaljenost od glavnog trga zna?i da su ta igrali�ta u samom centru grada. Na oba igrali�ta je bilo nekoliko klinaca koji su igrali. Iako smo svi svjesni da Belgija nije neka ko�arka�ka sila (kao odnedavno ni Hrvatska), ipak je zanimljivo bilo vidjeti da taj sport ovdje ima solidnu popularnost. A ako ni�ta, ako ikad ikome padne na pamet dirati ko�arka�ko igrali�te pokraj kina, uvijek se mo�emo pozvati na to da i u jednom Antwerpenu usred grada se igra ko�arka... I vjerojatno ni pribli�no dobra kakva se nekad zna(la) vidjeti kod kina. Pomalo, sa slikom starih majstora basketa sa sinjskog betona, krenuo sam natrag, u Bredu...

�ivili!