Autor: Ante Boti?

Prva rujanska subota, kao i prethodnih jedanest godina, bila je mjesto okupljanja velikog broja hodo?asnika kod Husine jame na Kame�nici. Molitvnom, polaganjem vijenaca i paljenjem svije?a odana je po?ast brojnim komunisti?kim �rtvama, ali i onima koji su tu stradali od fa�isti?ke ruke. Dana�njoj komemoraciji nazo?ilo je vi�e od tisu?u hodo?asnika, brojni sve?enici i ?asne sestre iz Cetinskog i Livanjskog kraja, �upan Ante Sanader, gradona?elnici Sinja i Trilja Ivica Glavan i Ivan �ipi?, na?elnici Otoka i Hrvaca Branko Samard�i? i Dinko Bo�njak, predstavnici VAD-a, politi?kih stranaka, udruga prositeklih iz Domovinskog rata i II. svjetskog rata, te potomci nevinih �rtava. Na po?etku misnog slava prof. fra Bla� Toplak okupljenima je rekao:

'Ispravljati je te�ko, ali je jo� te�e razotkriti velike povijesne nepravde, ili bolje re?eno zlo?ine, koje su po?inili partizani umotani u antifa�izam ili puno to?nije re?eno ?etni�tvo ili velikosrpstvo, preobu?eno u partizansku uniformu. Tko se boji istine? Za�to se ljudi tako opiru sada kada se �eli doznati istina o zlo?inima partizanskih du�nosnika u drugom svjetskom ratu? Posebno boli ?injenica da su tome najuporniji biv�i i sada�nji predsjednik RH Mesi? i Josipovi?. Kada ministar hrvatske policije Karamarko najavljuje da su pri kraju istra�nje radnje, gdje postoje ?vrsti dokazi kako su pojedinci pod pla�tom antifa�izma u?inili nedjela u 2.svjetskom ratu, ili kada se spomnju Boljkovac, Manoli?, Bulat i ostali, svi staju u obranu tobo�njih anitifa�ista. Pa se pitam i pitam vas kako oni i njima sli?ni nisu skakali u obranu progonjenih hrvatskih osloboditelja i generala', naglasio je predvoditelj misnog slavlja fra Bla� Toplak.

Fra Toplak je u svojoj propovijedi govorio kako kao kr�?ani i ljudi �eljni istine za nevine �rtve moramo pogledati pro�lost, jer te�ki su dani, mjeseci i godine bili za hrvatski narod od 1918. do 1990.godine.

'Moramo biti realni i po�teni te vidjeti �to nam je to bilo u povijesti. Isto tako, pogledajmo �to je bilo lo�e i �to je bilo antiljudsko u vrijeme NDH. Javno moramo priznati i pokajati se, jer blagopokojni kardinal, mu?enik Stepinac javno je kazao za tada�nje logore, a posebno Jasenovac, da je to sramota za hrvatski narod i da ?e zbog toga hrvatski narod itekako ispa�tati', istaknuo je fra Bla� Toplak.

Pozivaju?i okupljene da jo� jednom u miru i molitvom odaju po?ast nevinim �rtvama Husine i ostalih jama, na kraju propovijedi fra Bla� Toplak je kazao:

'�elimo i tra�imo da se istina otkrije i da prestanu manipulacije prema �rtvama jer nitko nema pravo na to. Dajmo podr�ku onima koji istinito istra�uju stradanja hrvatskog naroda za vrijeme i poslije drugog svjetskog rata. �alosno je da se to nije istra�ilo do kraja jer je Ra?anova vlada 2003. godine ukinula dr�avnu komisiju koja je istra�ivala �rtve drugog svjetskog rata i pora?a. Za�to je to ukinuto? Zato da se ne razotkriju njihovi ideolo�ki predhodnici, vinovnici tih nedjela. Zato odajmo kr�?ansko po�tovanje i molitvu svima onima koji su u ovoj i drugim jama, hrvatskim mu?enicima i svim ljudima drugih vjera, kultura i nardoda', zaklju?io je fra Bla� Toplak na kraju svoje propovjedi.

U ime organizatora dr fra Bo�e Norac Kljajo zahvalio je svima koji su na bilo koji na?in pomogli u organizaciji ove i proteklih 11 komemoracija. Tako?er je podsjetio da se se prije mjesec dana djelatnici HGSS-a spu�tali u jamu, i da su se slutnje obistinile.

'Tone i tone sme?a su na ulazu jame i na tjelima �rtava, tako da je detaljan plan otkopavanja i pretra�ivanja uistinu nemogu?', istaknuo je fra Bo�e Norac Kljajo, koji je tako?er o�tro govorio o postupcima, po njemu neprihvatljivim, kada su u pitanju biv�i i sada�nji predsjednik, a koji se odnose na njihovo javno postupanje vezano za istra�ivanje zlo?ina koje su po?inili antifa�isti za vrijeme i poslije drugog svjetskog rata.

Sve?no misno slavlje pratio je mje�oviti zbor sastavljen od pjeva?a iz crkvenih zborova Bajagi?a, Obrovca, Gale i Gljeva pod ravnanjem ?.s Vjere Guli?. Komemoracija na strati�tu na kame�ni?kom Vagnju zavr�ena je odrje�enjem grijeha stradalnicima u jami, polaganjem vijenaca i paljenjem svije?a.

Pored kri�a ispred Husine jame, uz brojne predstavnike obitelji �rtava Husine jame, vijence su polo�ili izaslanstva �upanije, gradova Sinja, Trilja i Livna te Op?ine Otok. Vijence su polo�ili i izaslanstva HDZ-Sinj, HSLS-Sinj, HSP Ka�tela, nezavisn vje?nik Miro Bulj, Udruga hrvatskih domobrana, udruge iz II. svjetskog rata i Domovinskog rata te ?lanovi obitelji nevinih �rtava ba?enih u ovu jamu. Nakon �to je polo�ila svije�e cvije?e i pomolila se ispred jame u koju je ba?en njen otac, gospo?a Ma�a Poljak za na� portal kratko je kazala:

'Imala san ?etiri godine kada su ga ovde doveli u kamionu sa ostalima. Pokupili ga. Zna je moj ?a?a Jakov �to ga ?eka, jer smo tu mi u blizini ?uvali ovce. Drugi nisu znali kakvu strahotu krije Husina jama. Poku�a je on ute?, ali su ga uvatili i tako ranjenog bacili u jamu. Posli su nan du�mani govorili da je �iv, pa da je na raznin mistin. Lagali, mazali po obi?aju. Me?utin, lo� glas koji smo dobili od o?evidaca, susjeda i onih koji su u tome sudjelovali, samo nam je potvrdio ono �to smo mi tri sestre s materon slutile, a to je da je on ba?en u Husinu jamu', kroz suzenam je kazala nam je starija gospo?a Poljak koja se uz pomo? svog unuka polako penjala uz stepenice Husine jame, ostavljaju?i molitvu i suze za ocem, koji negdje u dubini jame sniva snom pravednika, kao zalog slobode za sve one koji su danas molitvom i po�tovanjem odali po?ast njemu i svim nevinim �rtvama ove i drugih jama diljem Hrvatske i drugih zemalja.

�