Tekst i fotografija: Ante Boti?

?esto i s pravom se ka�e kako je Ivo Dalbelo - Dugi �iva enciklopedija Sinjske alke. Ovaj ?lan ?asnog suda VAD-a, ve? desetlje?ima svakoga dana marljivo kopa po arhivima i tra�i materijale za leksikon o Sinjskoj alci. Vadi tako �jor Ivo stare zapisnike, traga za arhivskim podacima u Be?u, Padovi, Zadru, Splitu... Lista knjige prof. Sime Jurica, koji je najvi�e istra�ivao povijest Alke. I dok se u VAD-u u�urbano pripremaju za organizaciju ovogodi�nje 296. Alke, �jor Ivo u svom kutku prostorija alkarske uprave polako stvara zna?ajnu arhivsku gra?u Sinjske alke, a sve kao doprinos za obilje�avanje 300-te Alke...

Od kada je Ivo Dalbelo u Alci?

U alkarskom dru�tvu sam od davne 1955. godine. Naime,stanovao sam na alkarskom trkali�tu i od kada znam za sebe Alka me je na poseban na?in privla?ila. Prvo sam radio na dekoraciji trkali�ta i na ostalim tehni?kim aktivnostima oko Alke. Na prijedlog mog sada�njeg kolege u ?asnom sudu, Andrije Filipovi?a Gr?i?a, 1967. izabran sam u Upravni odbor VAD-a i tako sam po?eo ozbiljnije i profesionalnije raditi u dru�tvu. Potom sam dugo godina radio kao tehni?ko i stru?no osoblje u VAD, sve do prije nekoliko godina kada sam oti�ao u mirovinu.

Iako ste formalno u mirovini, ?lan ste ?asnog suda, ali ne mirujete kada je u pitanju istra�ivanje povijesti Alke.

Nema vise Sime Jurica, koji je najvise, ali ne potpuno, istrazio povijest Alke, tragajuci po zadarskom, splitskom, austrijskim i talijanskim arhivima. Me?utim,Juri? je napravio neprocjenjiv posao za na�u Alku. Izdana je njegova najzna?ajnija knjiga 'Dokumenti knji�evne gra?e o Alci'. Ja radim na tome da prona?em jo� neke dokumente o Alci, kako bi se nastavilo na tragu na�eg uva�enog Sinjanina �ime Juri?a, koji je s prikupljanje arhivske gra?e po?eo s 1798. godinom. Po najstarijem tekstu iz te 1798. pronadjenom u Zadrskom arhivu, grof Rajmund Thurn, Austrijski namjesnik za Dalmaciju i Albaniju, pi�e poglavaru Sinja Jakovu Grabovcu 'da se Alka mora odrzavati kao i do sada', iz cega se vidi da je i prije odrzavana. Dakle, o njoj je i pisano i puno ranije.

Zna?i valja istra�iti ranija vremena prije spomenute godine.

Upravo je i moj cilj tra�iti i prona?i i dokumente koji i prije te 1798. godine govore o Alci. Zato stalno predla�em da se organizira jedan znanstveni skup ili simpozij o Alci. Jer jo� ima �ivih i poznatih povjesni?ara i osoba koji mogu istra�iti i najdalju povijest na�e jedinstvene Alke. Sigurno toga ima po arhivima od Zadra, Be?a do Italije. Stara je poslovica � 'tko tra�i taj i na?e'.

Iz koje godine datira najstariji zapis o Alkarskom statutu?

I to je istra�io i objavio �ime Juri?. Naime radi se o Statutu iz 1833. godine.

Vi marljivo radite na prikupljanju gra?e za alkarski leksikon ili pojmovnik. Koliko ste podataka prikupili i o ?emu se zapravo radi?

Ideju o ovom mom prikupljanju ili bolje re?eno leksikonu, dao mi je na� Sinjanin Marko Gr?i? Rako, jedan od najpoznatijih i najpriznatijih hrvatskih publicista i novinara. Gr?i? je izradio popis pojmova, a moja je �elja da te sve pojmove i nove razradim odnosno po abecednom redu poslo�im. Do sada sam prikupio i u radnoj verziji opisao oko dvije tisu?e pojmova vezanih za Alku i Sinjski kraj. Tu su podaci o vojvodama, alaj?au�ima, aramba�ama i alkarskim momcima, alkama sa sva tri pogotka u sridu, alkama s najvise pripetavanja i alkama dobivenim s najmanje punata, alkarima koji su dobili najvi�e Alka, alkarima koji su najdu�e tr?ali, o dijelovima odore, oru�ja na alkarima i na alkarskim momcima te o svim bitnim zna?ajkama koje se na bilo koji na?in doti?u Alke.

Jeste li pri kraju prikupljanja tih podataka?

Alka, odnosno njena povijest vjerojatno ne?e do kraja biti istra�ena, ali moramo se potruditi svi skupa u?initi �to vi�e kako bi za veliku obljetnicu 2015. godine imali puno toga vi�e zapisano o Alci nego �to imamo sada. Ja moram naglasiti, da nisam povjesni?ar, ali znam dosta toga, Alku �ivim i volim te osje?am potrebu da na ovaj na?in dam svoj doprinos. Pro?itao sam 25 knjiga o Alci, pregledao i sakupio oko tisu?u novinskih ?lanaka i ostalih dokumenata o Alci. Neka to mjerodavne i stru?ne osobe u dru�tvu i u drugim institucijama pregledaju, pa �to valja neka se objavi a �to ne valja, nek ostane.

Vi ste i na ovogodi�njoj Izvje�tajnoj skup�tini VAD-a u raspravi istaknuli nekoliko zanimljivih prijedloga o obilje�avanju 300-te Alke?

Ma vidite, pogledajmo oko sebe: U drugim gradovima i krajevima koji nemaju niti blizu ovakvu povijest niti tradiciju se na primjeren na?in obilje�avaju zna?ajna mjesta, doga?aji i ljudi. Za�to mi u Sinju nebi prigodnim oznakama ozna?ili odnosno istaknuli gdje su ro?ene vojvode, alaj?au�i, aramba�e, slavodobitnici ili zna?ajniji ljudi Sinja koji su vezani uz Alku. Mislim da bi to bilo lijepo ali i mo�da atraktivno turistima. Recimo za�to na jednoj ku?i primjerenom kamenom plo?om ne bi moglo pisati 'ovdje se rodio i �ivio vojvoda taj i taj'. Jer svaki prilog povijesnoj gra?i i povijesti Alke je uvijek dobro do�ao, ali ostajem na ?injenici da se u sklopu priprema proslave 300 godina Alke morao odrzati Simpozij o Sinjskoj alci, na koji bi se pozvalo povjesni?are i druge stru?njake sa svih strana. Jer, Alka je biser Hrvatske, spomenik kulture nulte vrijednosti, koji od lani pod zastitom UNESCO-a!