Autor: Ante �u�njara Foto: Filip Ratkovi?

U pro�lom tekstu detektirali smo osnovne zakonitosti kretanja broja stanovnika Grada Sinja. Onoliko koliko nam to dopu�taju trenutno dostupni podatci popisa stanovni�tva i vitalne statistike. Na razini Grada ustvrdili smo da glavni problem me?upopisnog smanjenja broja stanovnika le�i u emigraciji, popra?enoj smanjenim prirodnim prirastom. No na razini pojedinih naselja stvari nisu ni pribli�no tako jednostavne.

Samo dva naselja(od 14) zabilje�ila su porast broja stanovnika u odnosu na 2001., Rado�i? za 78 stanovnika(13%) i Zelovo 4 stanovnika (2%). Sva ostala naselja bilje�e pad broja stanovnika, a uzroci su razli?iti.

Prije svega treba napomenuti da su sada�nja struktura i trendovi kretanja stanovnika neminovno odraz procesa koji se se doga?ali u pro�losti. Pri tom �elim re?i d amormao imati na umu da ne mo�emo gledati samo posljednji me?upopisni period kako bismo ustvrdili dugoro?ne trendove. I n ataj na?inn izbjegli zamke koje nam ti rezultati postavljaju. Primjerice prilikom prou?avanja emigracije moramo obratiti pa�nju na dobno-spolnu strukturu iz 2001. godine i biti oprezni kod onih naselja koja su, banalno re?eno, ve? do�la u poziciju da je odselilo �to je odseliti moglo. I zbog toga imaju smanjen emigracijski saldo u ovom me?upopisnom periodu.

Kako tolika analiza nadilazi ovaj tekst, poslu�it ?emo se jednim jednostavnim prikazom da je olak�amo. Sada ?u navesti pojedinu popisnu godinu od 1948. na ovamo i kraj svake od njih ime naselja koje je te godine zabilje�ilo ukupnu depopulaciju stanovni�tva. A u zagradi sva ona naselja koja su te godine po drugi(ili vi�e) put zabilje�ila me?upopisni pad ukupnog broja stanovnika.

1953. Gljev, Zelovo

1961. Obrovac                                                                                     (Gljev, Zelovo)

1971. Bajagi?, Lu?ane, Rado�i?                                               (Gljev, Obrovac, Zelovo)

1981. Jasensko, Karaka�ica                             (Bajagi?, Gljev, Lu?ane, Rado�i?, Zelovo)

1991. Brn., ?it., Suh., Tur.                              (Bajagi?, Gljev, Lu?ane, Rado�i?, Zelovo)

2001. Glavice,                 (Baj., Gljev, Jas., Lu?ane, Obrovac, Rad., Suha?, Tur., Zelovo)

2011. Sinj,          (Baj., Brn., ?it., Gljev, Glav., Jas., Kar., Lu?ane, Obrovac, Suha?, Tur.)

�Piramida� s desne strane mo�da najbolje pokazuje �irenje �epidemije�. Epidemije koja je kona?no zahvatila i centralno gradsko naselje, koje je do tada �sisalo� stanovni�tvo cijele Cetinske Krajine.

S lijeve strane mo�emo uo?iti kako je �epidemija� krenula od rubnih (planinskih) naselja, obuhvatila zatim ona nizinska, ali prometno izolirana i na kraju se prelila an sam centar, mislim da iz ovoga mo�emo potvrditi mnoge tvrdnje iz pro�log teksta o razlozima za emigraciju iz Grada Sinja.

Sada mo�emo objasniti paragraf koji je prethodio ovoj tablici. Mislim da je sada svima jasno da je �vitalnost� stanovni�tva pojedinih naselja ovisna o tome akda je odre?eno naselje prvi put zabilje�ilo ukupnu depopulaciju stanovni�tva. Iako je uzrok te prvotne depopulacije 100% emigracija, ta je emigracija lan?anom vezom na biolo�ku strukturu imala za posljedicu slabljenej rodnosti i porast mortaliteta. Jer odlazi u pravilu mlado stanovni�tvo.

Tako je pet naselja u ovom periodu zabilje�ilo negativnu prirodnu promjenu, Bajagi? (-73 stanovnika, ili 10% stanovni�tva), Zelovo (-8; 4%), Obrovac (-12; 1,3%), Lu?ane (-6; 0,8%) , Jasensko (-2, 0,6%).

Sada bih vas molio da obratite pa�nju na prethodnu tablicu i uo?it ?ete izrazitu vezu sa ukupnom depopulacijom i periodom u kojem se pojavila. Uz iznimku Gljeva(mali prirast) i Rado�i?a, i ova �epidemija� bilje�i isti obrazac pona�anja. S tim da bi ova zbog strukturnih slabosti mogla biti znatno br�a.

Do sad smo naveli pozitivan primjer Rado�i?a, no s druge strane imamo i �crnu� zvijezdu ovog perioda. A to je kako ste ve? mogli uo?iti Bajagi?. To naselje u ovom periodu je izgubilo 18% stanovni�tva, i to je jedino naselje uz Zelovo u kojoj je prirodna promjena lo�iji pokazatelj od migracijskog salda. Dakle Bajagi? je izgubio 10 % stanovni�tva prirodnim padom i jo� 8% emigracijom, a to su �odli?ni� uvjeti za produbljenje negativnih trendova.

Slijede ?itluk i Obrovac sa gubitkom od 10-11% dok su ostali ipak ispod jedne desetine, uz jo� jednu primjenu pravlinosti iz prethodne tablice.

Ono �to mo�emo zaklju?iti jest da se �obru? ste�e� oko Sinja, Glavica i Brnaza. Gljev i Zelovo su ve? odavno �ispuhani�. Njihov demografski potencijal je sveden na minimum i u tijeku je agonija u kojoj Gljev ne�to bolje stoji. Vidjeli smo da trku gube naselja kao Bajagi?, Jasensko, ?itluk, i sl., te se zaraza �iri prema samom srcu Grada.

Nu�no je ipak pri?ekati potpune rezultate kako bismo dobili uvid u to koliko je emigracija napravila ��tete� na biolo�koj strukturi ovih naselja i realno procijenili budu?e demografske trendove u Gradu Sinju. S nadom da ?e realne procjene u?i u razvojne planove Grada nau�trb nerealnih i napuhanih brojeva u sada�njim dokumentima, kako bi se svi zainteresirani za budu?nost istoga uhvatili u ko�tac sa realnim problemima.