Koliko je mogu?e bit Sinjanin i ne dobiti stotine pitanja koja glase: �Kakva im je spiza?�; �Jesu li mr�avi zato �ta im ni�ta ne valja za pojist?�; �Ima li tamo i�ta osim ri�e?�; �'O?e li ti o?i postat kose od toliko ri�e?�; pa sve do komentara tipa: �Svaka ti ?ast, ali ja ne bih mogao jist one kukce i baje koje oni jidu...�

Dakle, ajmo razbiti sve predrasude: nema nikakvih kukaca ni sli?noga. Japanci su ljudi koji jedu odli?nu hranu. Druga?iju od na�e, ali stvarno odli?nu. Imao sam sre?e probati mnogo nacionalnih kuhinja, i onako, ako bih morao birati jednu koja mi se najvi�e svi?a, sasvim sigurno i ispred francuske i talijanske bi, barem po mom izboru, bila � japanska. Mo�da ?e me?u hranom koja ?e biti ovdje spomenuta biti i hrane koja nije isklju?ivo japanska; mo�e biti dijelom kineska, tajlandska, singapurska � ali sve to kombinirano s izvorno japanskom hranom daje okus japanske gastrokulture.

Mo�da je najlak�e krenuti od pi?a. Uvrije�eno mi�ljenje da Japanci piju uglavnom sake je poprili?no neto?no. Piju ga, ali ne toliko dominantno. Sake je vino/rakija od ri�e. Za�to vino/rakija? Zato �to je po razini alkohola negdje izme?u. Radi se o pi?u koje je negdje na 17-19% alkohola, dakle, ili kao ja?e vino ili kao blaga rakija. Bezbojno je i relativno bezokusno. Opet, s druge strane, iako nisam veliki ljubitelj alkohola, ne mogu re?i da je lo�e. Servira se na dva na?ina, hladno ili toplo. Ovo toplo je ?e�?a varijanta zimi � servira se u posudi nakon grijanja. Te�ko ga je usporediti s kuhanim vinom jer je okus puno bla�i, ali recimo da ide u tom smjeru. Hladni sake se uglavnom konzumira ljeti i pije se skroz hladan (iz fri�idera). Od drugih alkoholnih pi?a bliskih nama treba napomenuti da Japan ima jako dobre pive. Neke od njih se mogu i kupiti kod nas, neke drugdje po Evropi, neke pak samo u Japanu. Najpopularnije su: Asahi (Dry, Black), Kirin (Ichiban), Suntory (Premium Malts), Saporo (Yebisu) - (�oj Saporo, lijepa li si� � kako netko jednom re?e). Ako �elite malo vi�e u�ivati u lokalnim pivama, sigurno je da se trebate solidno opskrbiti jenima jer je prosje?na cijena 3 dcl to?enog piva negdje oko 40tak kuna. Osim piva i sakea, postoji cijeli niz lokalnih pi?a popularnih u Japanu koje je te�ko na?i drugdje kao �to je Chu-hi. Radi se o laganoalkoholnim pi?ima s vo?nim aromama. Nije ba� isto, ali najbli�e je trenutno popularnim pivama s dodtakom limuna.

Isto tako, Japan raspola�e sa cijelim setom popularnih whiskeya. S obzirom da nisam ba� ljubitelj navedenog pi?a, nisam ih probao, ali oni koji jesu, tvrde da se radi o zavidnoj kvaliteti u whiskey kategoriji.

�to se ti?e bezalkoholnih pi?a, daleko najpopularniji je zeleni ?aj. Zeleni ?aj raste u Japanu i njegova popularnost je zadivljuju?a. Osim �to mo�ete popiti klasi?ni vru?i ?aj, vjerojatno ne postoji proizvod s dodatkom neke arome koji ne postoji i u varijanti sa zelenim ?ajom: kola?i, sladoledi, bomboni, ?okolade, �vake,... Iz ovoga bi se zaklju?ilo da je zeleni ?aj sladak. Ali, nije. Radi se o tome da su svi japanski slatki�i zapravo jako malo slatki. Za�to? Jer slatko nije zdravo. To je duboko ukorijenjeno u japanskoj gastrokulturi, ali o zdravoj prehrani malo kasnije. Zeleni ?aj je i perjanica u hladnim bezalkoholnim pi?ima. U svim du?anima, na aparatima za kupovanje pi?a po ulicama ili bilo gdje gdje mo�ete kupiti pi?e � najve?i je izbor ledenog zelenog ?aja. Ima jednu osnovnu razliku u odnosu na na�e ledene ?ajeve � ovo je stvarno ?aj. Plus, nije za�e?eren. Ni najmanje. Radi se o pi?u koje nije ni malo slatko i zapravo ga Japanci piju umjesto vode. Jasno, prodaju se i velike koli?ine vode, ali zeleni ?aj slu�i za ga�enje �e?i. Na prvu, imate dojam da pijete ne�to bljutavo. Kad se malo priviknete, uvu?e se pod ko�u. Za mene, definitivno otkri?e broj 1 u kategoriji pi?a � popio sam toliko zelenog ?aja da se i sam ?udim kako nisam pozelenio (ili jesam?!). Naravno, da ne bi bilo sumnji, sva ostala bezalkoholna pi?a koja mi tu imamo, postoje i tamo. Generalno, sve �to mi imamo tu (a da nije ba� hrvatski proizovd koji se ne izvozi) mo�e se prona?i i u Japanu. Treba imati na umu da je Tokyo (s Chibom, Kawasakijem i Yokohamom) najve?a urbana prebrojiva zona na svijetu (oko 30 milijuna ljudi; mo�da u Kairu ili Ciudad Mexicu ima vi�e, ali zbog puno besku?nika i siroma�nih ih je mo�da nemogu?e prebrojati ili procijeniti) i u toj zoni ima za kupiti � sve.

Ok, pi?a su tu, vjerojatno sli?no kao i svugdje, samo s nekim lokalnim posebnostima � kao i svugdje. Ono �to je lako za uo?iti, prakti?ki nema lokalnih vina (ima ih jako malo) i glavnina vina po du?anima dolazi iz ?ilea, Australije i �panjolske.

Me?utim, hrana je ipak druga?ija. Prva stvar kojom se vodi skoro svaki japanski obrok je � balans. Obrok treba biti uravnote�en i raznolik. U skoro svakom obroku imate: meso, kuhano povr?e, kiselo povr?e, sirovo povr?e, ri�a (ponekad se mo�e naletjeti i na jaje ili vrlo malu koli?inu krupmira, ali samo ponekad). Dakle, srednjodalmatinska klasika zvana meso, krumpir i kruh ovdje ne postoji. Kruha gotovo uop?e nema (�?ega se onda oni najidu?� � rekli bi neki na�i sugra?ani), krumpira tako?er (�ih, al nije najlip�e malo pola stavit ispe?... aiii, zato i jesu jadni �nako mr�avi�). Na moje pitanje za�to nema tih namirnica vi�e dobio sam odgovor: �to nije zdravo�. Zato je tu nezaobilazna ri�a. Bili ljubitelji ri�e ili ne, treba biti svjestan jedne stvari: u Japanu se jede druk?ija ri�a. �Kako ri�a mo�e biti druga?ija, ri�a je ri�a...� � ?esto sam to ?uo, ali... Postoji oko 4000 poznatih vrsta ri�e. Neke od najboljih rastu u Japanu. Ove koje se prodaju kod nas u Hrvatskoj su uglavnom jeftine vrste ri�e koje dolaze iz Vijetnama ili jugozapadne Kine. Iako osobno nisam veliki ljubitelj ri�e, u Japanu sam postao. Ali, naravno, lokalne ri�e. Osim vrste, postoji i osnovna razlika u pripremi: Japanci ri�u ne kuhaju u vodi � ri�a se kuha na pari. Postoje aparati, rice cookeri, koji izvana izgledaju kao friteze kod nas. Unutra je posuda u koju se stavi ri�a i ona se unutra kuha na pari, nije uronjena u vodu. Kombinacija pare i lokalnih vrsta ri�e daje nekakvu kremastu ri�u koja se ne raspada i mo�e je se lako uzimati �tapi?ima u obliku malih grumen?i?a. Da, �tapi?ima, Japanci koriste �tapi?e, pa se eto i va� autor morao naviknuti na taj na?in uzimanja hrane (nakon 15ak dana usvajanja pravilne tehnike dr�anja �tapi?a, shvatio sam da nije uop?e komplicirano jesti �tapi?ima � vrijedi probati). Ri�a se naj?e�?e servira kuhana, u posebnoj posudici � ili sama ili posuta raznim dodacima (sezamom, algama, krupnim solima).

Isto tako, mo�e se ri�u zate?i i u posebnim malim jelima zvanim � onegiri. Radi se o mali jelima koja se kupuju u du?anu kao me?uobrok � radi se o ri�i unutar koje se nalazi komadi? mesa ili jaja; ili malo zapr�ene ri�e s nekim za?inima; ili ri�a u kojoj se nalazi komadi? ribe i umotana u alge. Oblik tog jela je kao mali sendvi? � kuhana ri�a se dr�i kompaktno tako da se jelo dok ga jedete ne raspada. Zgodan me?uobrok, iako sam potpuno svjestan da u Sinju ne bi do�ivio megapopularnost.

Ri�a je i neizostavni dio jednog od najpoznatijih jela � sushi. Sushi je najpoznatije japansko jelo izvan Japana i u pravilu na�i ljudi ga do?ekaju s ga?enjem. Radi se o komadi?ima sirove ribe (ili lignje, hobotnice, raka), grume?i?u ri�e i wasabeu (zeleni za?in, vrlo sli?an hrenu po okusu, puno ja?i po intenzitetu). Sushi se servira uz miso juhu (juhu baziranu na soji) i topli zeleni ?aj. Istina, meso je sirovo i mo�da je najte�i dio u pri?i objasniti sebi da vrijedi probati. Kad taj dogovor sa samim sobom obavite shvatite da jedete ne�to jako ukusno. Restorana u kojima mo�ete jesti sushi ima dovoljno, i ako ste zainteresirani, nije ih te�ko prona?i. Cijena prosje?no sushi seta se kre?e oko 1000 jena (60tak kuna) �to je cijena prosje?nog ru?ka u Japanu. Naravno, postoje lokacije gdje je sushi puno skuplji, a definitivno najpopularniji sushi restorani se nalaze na Tsukiju � najve?em ribljem marketu na svijetu. Radi se o ribarnici koja je veli?ine solidnog nogometnog igrali�ta, otvorena samo ujutro (Tsukiji zaslu�uje da bude posebna tema jedne kolumne � pa ?e se to i desiti uskoro). Restorani koji se nalaze na Tsukiju izgledaju potpuno opskurno, tijesno, maleno i vrlo neugledno � rade samo od 6 ujutro do 10 ujutro, red se ?eka satima i sushi set ko�ta 3500 jena (oko 250 kuna za doru?ak). Za na�e pojmove jako skupo, ali sam do�ivljaj vrijedi toliko, a i sushi je tu apsolutno besprijekoran jer se radi o ribarnici i najsvje�ijim mogu?im primjercima ribe � a kod sushija, svje�ina namirnica ?ini 80 posto kvalitete.

Jo� jedan primjer autohtone japanske hrane je i riba � fugu. Nekima je mo�da poznata, nekima ne; zna?ajka ove ribe je �to od nje mo�ete � umrijeti. Ok, nije tako stra�no, ali ne treba zanemariti i taj rizik. Fugu u sebi ima tetrodotoxin, jaki otrov koji se nalazi u bubrezima i u jednom dijelu ko�e. Zbog toga pripremu fugua mogu raditi samo specijalizirani kuhari koji znaju kako odstraniti opasne djelove da ne bi otrov iscurio po mesu. Godi�nje od fugua umre nekoliko ljudi u Japanu, ali se radi o ljudima koji sami ulove fugu i sami je pripremaju i onda ?esto zbog nestru?nog rukovanja probiju spremnike s otrovom, a da toga nisu ni svjesni. Zna?ajka tog otrova je �to u malim koli?inama on djeluje omamljuju?e, pa ljudi koji sami to spremaju vole pustiti malo otrova jer se poslije osje?aju kao u transu. Lo�a strana pripreme je �to ako se prevare i toga iscuri malo vi�e po mesu � onda mo�e imati kobne posljedice. Me?utim, fugu koji se jede u restoranima je potpuno siguran i tu nema ni tragova otrovu. Ipak, zahtijeva stanovitu hrabrost da bi upustili u takvo �to. Da li se isplati to probati, neka pri?aju pre�ivjeli...

S obzirom na nepresu�nost teme o hrani, sa ostalim japanskim specijalitetima (yakitori, yakiniku, takoyaki, okonomiyaki, udon, soba,...) specijalitetima ?emo se pozabaviti i sljede?i tjedan...

O autoru:
Ranko Budimir, Sinjanin ro?en 22. studenoga 1977. Diplomirani in�enjer matematike - PMF Zagreb. Radio: u izdava?koj ku?i Element d.o.o kao urednik znanstvenog ?asopisa; u PBZ-u na projektima u PBZ Investu; u Hypo-Alpe-Adria Group; u Card Processing Centeru, kao Data Analyst, kao konzultant za kreditne kartice i kao Head Deputy of IT Service Departmen. Trenutno je Customer Project Manager u tvrtci Ericsson Nikola Tesla...