Izvor: www.dalmacijanews.com   Pi�e: Jerko Blaji?

Nekada je Cetina bila prebogata plemenitom ribom, osobito pastrvom, klenom i lipljanom, koje su se, prije melioracije s po?etka 50-tih godina pro�log stolje?a, pojavljivale i u poplavljenom Sinjskom polju. �itelji okolnih naselja na jelovniku su imali i tzv. lizibaku, malu �u?kastu ribicu s crnim to?kicama, koja je zapravo bila specijalitet. Rakova ije bilo u izobilju, ali s nestali iz Cetine, a sve manje je i �aba.

Ima argumenata u tvrdnjama da je promjena re�ima vode u Cetini i pritokama utjecala na nestanak rakova i smanjenje ribe. Navode se i pesticidi, koji dopiru kroz kanalsku mre�u, te neke bolesti.

Nedavno smo kod mosta na Hanu zatekli u Cetini Branka �irovi?a, koji je kao ?etrnaestogodi�njak prije 50 godina s dozvolom po?eo loviti u ovoj rijeci, koja mu je ispod ku?e. Po�alio se kako nema vi�e ribe u Cetini. U tome nije usamljen.

- Potamanjena je riba, a uzrok je u krivolovu. Krivolovci se slu�e mre�ama, ostima i drugim sredstvima. Nekada je bilo ribe u svakom dijelu Cetine. Danas je prazna. Za nestajanje plemenitih riba kriva je i �tuka. Kako je ona do�la u Cetinu � pita se �irovi?.

Obratili smo se nakon �irovi?a najkompetentnijoj osobi �RD Cetina, dopredsjedniku, i po sili prilika tajniku Filipu Ratkovi?u, koji je 30 godina ribolovac, jedan od najboljih poznavatelja stanja �ivotinjskog i biljnog svijete u Cetini. Jer, on je pedagog, ekolog, izvi?a? i odli?an fotograf.

- To?no je da je da je Cetina osiroma�ena, ali se u posljednju godinu stanje popravlja. Poja?ali smo nadzor nad svim vodotocima. Izabrali smo novu upravu Dru�tva u kojoj imamo i ribi?e policajce. Pored dva zaposlena ribo?uvara imamo jo� pet, koji imaju ista ovla�tenja. Zahvaljuju?i na�im ?lanovima iz Hrvaca nadzor od mosta na Panju prema brani HE Peru?a, stanje u Cetini je puno bolje. Upravo se na tome dijelu pastrva mrijesti. Znamo mi za krivolovce, kojih je na Panju i Hanu 2-3, u Otoku 5-6, Trilju 3-4. Djeca izlaze naa Cetinu i ostima love ribu. Stanje nam se pogor�alo od 1990. godine � ka�e Filip Ratkovi?.

Iza �RD Cetina je odli?no organizirano Svjetsko prvenstvo u lovu na pastrvu na Rudi, pritoci Cetine. Pomaci se osje?aju i ove godine u brizi za boljim gospodarenjem Cetinom.

- Pro�le godine nismo izdali ni jednu dnevnu dozvolu, a na Gackoj bude ih po nekoliko stotina. Ove godine izdali smo petnaestak. Oni koji su se natjecali na Rudi, iz inozemstva dolaze dovode?i prijatelje. Jedan Norve�anin do�ao je s djevojkom, ka�e da ?e na jesen opet do?i. Krajolik uz Rudu, Cetinu, Grab i Rumin i ?isto?a ovih rijeka je privla?na � isti?e Ratkovi?.

Nova Uprava uvela je polaganje ispita za sportskog ribi?a, pou?avaju?i i djecu ribolovu kako bi ih usmjerila u prihva?anje pravih vrijednosti �ivota.

- U skladu sa Lovnom gospodarskom osnovom Cetinu poribljavamo svake godine sa 600 kg kalifornijske pastrve, 300 kg poto?ne i 350 kg �arana na lokaciji Plana. Na nekim lokacijama ima lipljana. Pored krivolovaca problem je i �tuka, koje ima svugdje. Vjerojatno je u Cetinu stigla iz Slavonije kao mlada riba sa onom kojom smo poribljavali Cetinu � re?i ?e Filip Ratkovi?.

Nema sumnje da je �RD Cetina okrenula novu stranicu u o?uvanju i oboga?ivanju ribljeg fonda u Cetini i njenim pritocima. �to vi�e, napravilo je i va�ne korake u komercijalizaciji ovog sporta.