Autor: Ranko Budimir

Daleki istok, osim svoje egzoti?ne kulture i na?ina �ivota, ?esto se povezuje i sa pojmovima vezanim uz gospodarski napredak. Svima je poznato da se na Dalekom Istoku nalaze radi�ni ljudi i da su gospodarstva zemalja na tom prostoru me?u vode?ima u svijetu. Uz nadiru?u Kinu i tradicionalno jaki Japan, gospodarske sile najvi�eg svjetskog nivoa, iz dana u dan postaju i Koreja i Tajvan...

Da bi gospodarstvo jedne zemlje funkcioniralo na na?in koji donosi dobar �ivot svojim gra?anima, neophodna je jaka infrastruktura. Od prvog dana boravka u Japanu bilo mi je jasno da je ova zemlja veliki potro�a? energije. Dovoljno je pogledati oko sebe i shvatiti da se neprestano vozite me?u tvornicama, po lukama koje su duga?ke i po 40tak kilometara i jasno je da svo to gospodarstvo treba �estoku podr�ku u infrstrukturnim rje�enjima. Problem elektri?ne energije je rije�en ve?inom nuklearnim elektranama; Japan ima 55 reaktora koji pokrivaju najve?i dio potreba za strujom.

Druga bitna infrastrukturna stavka je voda. Japan je zemlja bogata vodom, voda je visoke kvalitete, tako da je priroda tu puno pripomogla da taj bitni resurs ne nedostaje.

Tre?a stvar je � promet. Ve? se u nekoliko prethodnih ?lanaka spominjala savr�ena organizacija �eljezni?kog prometa u putni?kom dijelu; ni�ta lo�ije nije ni u teretnom prometu. Svi ve?i gradovi su povezani autocestama i �to se toga ti?e, nema zamjerke. Me?utim, postoji jedan dio putni?kog prometa koji naprosto stvara razliku. Radi se o reprezentativnom primjerku japanske industrije vlakova � shinkansenu.

Shinkansen, ili popularno zvani Bullet Train nije najbr�i svjetski vlak. Postoje u svijetu br�i vlakovi; postoje vlakovi koji su sli?nih preformansi (Francuska, Kina), ali ovdje se radi o ukupnoj organizaciji i volumenu prometovanja daleko najugodnijeg prijevoznog sredstva koje sam imao prilike koristiti. Shinkansen linije povezuju sve bitnije gradove na najve?em japanskom otoku � Hon�u. Logi?no, Tokyo je glavna startna to?ka i ako idete s krajnjeg juga na krajnji sjever otoka, onda u Tokyu morate promijeniti shinkansen. S obzirom da me posao dr�i na relaciji Tokyo � Yokohama � Nagoya � Osaka velika ve?ina mojih putovanja shinkasenom se nalazila na toj relaciji, dakle, ju�ni i zapadni dio Hon�ua.

�to shinkansen ?ini posebnim vlakom? ?injenica je da je jako brz i da mu je krstare?a brzina 250 km/h. Pod pojmom krstare?a brzina se misli na brzinu koju dosegne nakon �to iza?e iz velikih urbanih centara i onda ju dr�i do sljede?eg takvog mjesta. Postoje tri vrste prometovanja na ovim dionicama vezane uz tipove vlakova koji prometuju. Najpopularnija i naj?e�?a linija je Nozomi (koristio sam uvijek tu liniju); ostale dvije su Hikari i Kodama. Osnovna razlika je �to Nozomi staje samo u velikim gradovima. I Hikari i Kodama su jako brzi vlakovi, ali oni naprave otrpilike duplo vi�e stajanja � ne usporava ih to bitno, ali je ipak Nozomi najbr�a linija.

Ono �to ovu vrstu vo�nje vlakom razlikuje od ostalih je jako kratko vrijeme putovanja s obzirom na prije?enu udaljenost. Da bih se to bolje vizualiziralo, poku�at ?u napraviti paralelu s hrvatskim gradovima i vidjeti koja je brzina prometovanja. Dakle, ajmo prvo uzeti sli?ne udaljenost o kakvima se ovdje pri?a: neka je Zagreb Tokyo; neka je Karlovac Yokohama; Split nek bude Nagoya, Kyoto neka bude Ston, a Osaka Dubrovnik. Radi se o sli?nim udaljenostima. Mo�da je Nagoya ne�to malo bli�e Tokyu nego Split Zagrebu, ali zadr�imo se na ovim usporedbama: shinkansen koji kre?e iz Tokya i vozi za Osaku staje samo u ovim gradovima koje sam naveo. Uspore?uju?i, do�li bismo do sljede?eg vremena potrebnog da se do?e do ovih gradova: u Karlovcu smo za 18 minuta od kretanja sa kolodvora u Zagrebu; u Splitu za sat i ?etredesetpet minuta, u Stonu za 2 sata i 20 minuta, a u Dubrovniku za 2 sata i 34 minute. Fascinantno, a iz na�e perspektive djeluje poprili?no neizvedivo... Sat i 45 minuta Zagreb � Split?!

Me?utim, tu nije kraj zanimljivosti ove pri?e. Frekvencija kretanja ovih vlakova je zapravo zapanjuju?a. Dakle, ukoliko zakasnite na vlak, ne treba o?ajavati; sljede?i vlak ide za nekoliko minuta. Da, za nekoliko minuta. Dakle, ilustracije radi � najkra?a udaljenost linije je do Osake (dakle, do Dubrovnika u hrvatskoj paraleli). Vlakovi voze i dalje: Kobe, Hiroshima, Hakata... Uglavnom, svi ti vlakovi idu istom trasom i staju u istim mjestima. Prosje?an broj po satu je 8 vlakova (?!). Dakle, ?e�?e od svakih 8 minuta. Takav tempo, gledano iz Tokya, vlakovi dr�e od oko 5 ujutro do 21:20. Ukratko, grubo ra?unato, ide oko 100 linija dnevno. Dalje, svaki vlak ima oko 1400 mjesta. Vlak je uglavnom pun. Ne do posljednjeg mjesta uvijek, ali vrlo ?esto je popunjenost preko 80%. Ajmo re?i da je okruglo 1000 ljudi u svakom vlaku da bude lak�e ra?unati. Dakle, otprilike 100 000 ljudi svaki dan, shinkasenom, ide iz Tokya u Osaku (i dalje, ali ajmo se sada dr�ati samo ovog slu?aja). I obratno. Opet se vra?am na Hrvatsku: Zagreb � Dubrovnik, dnevno, 100 000 ljudi tamo i natrag. Jedan odlazak tamo i natrag vam traje manje od 5 sati. Ako imate zakazane sastanke u trajanju od nekoliko sati, apsolutno je besmisleno koristiti hotel. Odete u toku jednog dana tamo i natrag. Netko bi rekao � naporno. Radi se o vjerojatno najudobnijem prevoznom sredstvu kojeg sam ikad vidio. Prostora izme?u sjedala ima toliko da vjerojatno ni Stojko Vrankovi? ne bih imao pritu�be na prostor za noge. U sklopu shinkansen stanica u svim gradovima nalaze se deseci du?ana koji prodaju �bento�-e, kutije u kojima se nalazi gotovi ru?ak koji mo�ete jesti u vlaku, vrlo popularan oblik prehrane u ovom u�urbanom svijetu. Jedan prosje?ni bento sadr�i nekoliko komada mesa (piletine, svinjetine, �kampa, jegulje,... � koji ve? sebi odaberete), nekoliko komada povr?a (grilanog, kuhanog ili pohanog), malo kisele hrane, ri�e i nekoliko umaka ili za?ina. Ako slu?ajno �urite na vlak i ne stignete kupiti svoj bento, nema problema � u toku vo�nje bar desetak puta ?e pro?i Japanka koja gura velika kolica koja su prakti?ki pokretni kiosk u kojem mo�ete kupiti one iste bentoe ili nekakvo pi?e ili grickalice...

Koliko to sve ko�ta? Puno. ?injenica je da treba izbjegavati usporedbu s drugim cijenama vlakova jer brzina kojom idete iz grada u grad je skoro pa usporediva sa avionskim prometom. Dakle, avionskom linijom Osaka � Tokyo, ukoliko kre?ete iz centra Osake i idete u centar Tokya trebate minimalno 4 sata � sa svim provjerama na aerodromima, transferom iz centra grada do aerodroma i samim letom. Ovdje se radi o vlakovima, koji kre?u iz centra grada i dolaze direkt u centar i voze oko 2 i pol sata. Treba naglasiti da ovi vlakovi idu po posebnim tra?nicama kojima prometuju samo shinkanseni. I zbog prilagodbe super brzim vlakovima, a i zbog jednostavnog razloga �to bi druga prometala samo usporavala ovaj vlak. Dakle, cijena vo�nje na ovoj ruti u jednom smjeru je, preba?eno u kune, negdje oko 1000 kuna. Povratna karta nema nikakav popust, ista je cijena i za natrag. Lako se ustanovi da samo jedan smjer na liniji Tokyo � Osaka dnevno donosi utr�ak od 100 mil. kuna.

Ovog prolje?a novi shinkansen je lansiran na linij prema sjeveru otoka (tamo ne putujem); podi�e krstare?u brzinu na 280 km/h. Ono na ?emu se trenutno radi je novi shinkansen koji ?e trebati posebnu prugu; u po?etku bi vozio samo liniju Tokyo � Nagoya. Prvi testovi su napravljeni, brzina bi trebala biti oko 400 km/h � cilj je napraviti vlak koji ?e u Nagoyu stizati za 45 minuta. Ponovo podsjetnik � to je udaljesnost sli?na onoj Zagreb � Split. 45 minuta?! Zna?i iz Sinja do Zagreba vi�e od sat i pol, jer treba busom skoro 45 minuta do Splita.

Na prvi pogled pomisao je da je cijena karte prevelika. Za japanske okvire, radi se o velikoj cijeni, ali cijeni za koju oni smatraju da je vrijedna toga. I s time se na kraju morate slo�iti. Shinkasen linije postoje od 1956. Jasno da u tim vremenima nije bio vlak ovoliko brz, ali to je uvijek bila linija koja je bila zna?ajno br�a od ostalih linija u dr�avi. Od vremena kad je shinkansen po?eo prometovati do danas nije imao nijedan (?!) incident. Nijedan sudar, nijedno izlijetanje iz tra?nica, nijednu nesre?u. Ka�njenja je bilo, zbog vremenskih nepogoda, ali nesre?a nikada. Razlog tomu nije slu?ajnost nego ogroman broj zaposlenih i sigurnost koja je istaknuta kao prvi prioritet. Ljudski faktor u ovoj pri?i je zaista neizmjerna kvaliteta, a tome mo�e posvjedo?iti i jedan slu?aj koji sam imao prije nekoliko dana. I�ao sam s kolegama na sastanak u Nagoyu i kretao sam iz Osake. Kupili smo karte i oti�li na perone (koji se nalaze iznad zgrade u kojoj se prodaju karte). Prilikom kupnje karata slu?ajno sam ostavio rokovnik u kojem vodim bilje�ke na sastancima. Vlak je polazio za nekih desetak minuta. Kad sam se popeo na perone i kad je moj vlak ve? stigao, shvatio sam da sam zaboravio rokovnik. Bilo je kasno za vra?ati se, kolege i ja smo ve? u�li u na� vagon koji je od mjesta prodaje karata bio poprili?no daleko: stotinjak metara u zgradi, duga?ke pokretne stepenice i dodatnih dvjestotinjak metara na peronu.

No, desetak sekundi prije nego je vlak krenuo u vagon je uletio slu�benik kod kojeg smo kupovali karte, zadihan, nose?i moj rokovnik. Predao mi ga je uz naklon i izletio vani, par sekundi prije nego je vlak krenuo. Razmislio sam i shvatio: nakon �to je prona�ao taj rokovnik sjetio se tko je to bio, morao je provjeriti koja mjesta smo dobili (dakle, trebao se sjetiti kad nam je prodao karte, jer o?ito nije krenuo odmah � rokovnik je ostavljen na mjestu koje on sa svog mjesta ne mo�e vidjeti) i morao je presprintati svu ovu udaljenost. Povrh svega, morao je napustiti svoje radno mjesto. Sve to je napravio da bi mi donio rokovnik, ne nov?anik, ne laptop, nego nekoliko komada papira, bilje�nicu. Za njega to nije bilo bitno: bio je dovoljno koncetriran (u Japanu je to prva zna?ajka svakog radnog mjesta; ljudi su jako fokusirani na ono �to rade, makar to bio, u na�im o?ima, jednostavan posao) i ja sam njegov klijent, ja kupujem uslugu u firmi u kojoj on radi i on ?e napraviti sve da se ja osje?am ugodno i ?ak da kad sam toliko smu�en da ostavim ne�to �to mi treba na sastanku. Cijela ta situacija mi je jo� jednom pokazala kakav mentalni sklop i kakva predanost poslu mora postojati da bi se posao obavljao na najbolji na?in; kako se i u uslu�nim djelatnostima kakva je promet, mo�e radom dosti?i ve?i nivo usluge. Mi kao zemlja koja ima ambiciju biti turisti?ka zemlja morat ?emo shvatiti da nije jedina razlika izme?u na�e situacije i japanske samo tehnologija koja pokre?e shinkansen � razlika je i ovaj ?ovjek koji je napravio mo�da jednu sitnu gestu u svom radu, ali ne�to za �to ne?e dobiti nikakvo priznanje, ni od mene � jer nisam imao vremena niti zahvaliti mu; ni od svojih �efova � on je to napravio jer to nala�e pristup poslu koji on ima ugra?en kod sebe. On to nije morao u?initi.