Pi�e: Ante �u�njara

?uv�i da se na natje?aj za direktora Turisti?ke zajednice Grada Sinja javilo tridesetak kandidata odlu?io sam napraviti malu analizu turisti?kih kretanja na�eg Grada. Ono �to sam otkrio nagnalo me na misao da se na taj natje?aj javilo tridesetak gledatelja gostovanja Danke Kon?ara kod Stankovi?a, koji je tada izjavio da je tajna njegova uspjeha podizanje posrnulih tvrtki. Tvrtki koje u sebi kriju potencijal, ali su eto nekim ?udom zavr�ile u bankrotu. Poput sinjskog turizma! Grad Sinj dodu�e nije tvrtka, ali njegovi turisti?ki poslovni rezultati su mjerljivi, i na�alost - velikom brzinom idu nizbrdo...

Dokaz za ovu tvrdnju potra�io sam u analizi turisti?kih dolazaka i no?enja zabilje�enih u Sinju i Trilju u posljednjih desetak godina.

2010. godine u Sinju je zabilje�eno 12 429 no?enja. Devet godina ranije, 2001. godine (prve godine razdoblja koje ?emo promatrati), taj broj je iznosio 14 202. Najve?i broj no?enja u tom periodu ostvaren je 2006. godine, 21 707 no?enja.

Dakle Sinj je u 2010. ostvario svega 57% no?enja iz najbolje - 2006. godine, ili svega 87% iz najgore - 2001. godine. Naglasimo da je u 2002., 2004. i 2005. pojedina?no ostvareno preko 20 000 no?enja.

Pad no?enja nakon 2006. zasigurno korenspodira sa krajem radova na Dalmatini, s obzirom da je veliki broj radnika na njenoj izgradnji boravio u na�em kraju. Upravo je tu problem statisti?ke definicije turista, koji je definiran kao 'svatko tko je preno?io van mjesta prebivali�ta u nekom objektu prijavljenom za pru�anje usluge smje�taja'. Dakle iz ove definicije otpadaju izletnici, �to svakako moramo imati na umu.

Zato napomenimo da bi za cjelovito vrednovanje rada TZ Sinj trebalo provesti i analizu razvitka izletni�tva. No u nedostupnosti tih podataka, za analizu i zaklju?ak iskoristit ?emo dostupne podatke o dolascima i no?enjima.

U moru razli?itosti turisti?kih kretanja Sinja i Trilja mo�da je najbolje krenuti od sli?nosti. Naime oba grada su turisti?ki vrhunac do�ivjela 2005./2006., a od tada se nalaze u svojevrsnoj depresiji. No tu dolazimo i do zna?ajne razlike - Trilj je u 2010. prekinuo pad i ostvario znatno bolje rezultate nego u prethodnoj godini, i to prvenstveno zahvaljuju?i dolasku stranih gostiju.

Ono �to posebno veseli jest fantasti?an pro�logodi�nji rezultat Trilja u trajanju boravka tih stranih turista. Njih 649 u Trilju je u prosjeku provelo skoro 6 dana, �to je na razini �upanijskog, i malo iznad nacionalnog prosjeka.

S druge strane 3 282 stranaca u Sinju je provelo prosje?no jedva 1,3 dana, i to je rezultat koji se ne mijenja ve? devet godina. Turisti u Sinju uglavnom samo preno?e, dok u Trilju provedu minimalno tri dana i to sa tendencijom rasta do aktualnih 6 dana.

Konkretno, u Sinju je pro�le godine u odnosu na Trilj ugostio 5 puta vi�e stranaca, a ostvario je samo 1,12 puta vi�e no?enja. Upravo tu je ono na ?emu budu?i direktor TZ-a Sinj treba marljivo poraditi!

�to to zna?i svima ?e nam postati jasnije kada u igru ubacimo novac, i naravano malo se poigramo brojkama. Na�alost nemamo podatke o cijenama svih smje�tajnih objekata na podru?ju Grada Sinja, ali smatramo da je za uo?avanje trenda dovoljno za referentnu jedinicu uzeti hotel Alkar u kojemu se i ostvaruje ve?ina no?enja. Tako smo uvidom u cjenik hotela Alkar, izra?unali da prosje?na cijena 'sinjskog' no?enja s doru?kom po osobi (krevetu) iznosi oko 230 kuna. Taj broj pomno�en sa brojem ostvarenih no?enja (stranaca) pro�le godine dovodi nas do oko 1,4 milijuna kuna inkasiranih u na�em Gradu samo od boravka stranih turista.

Ali, �to da je Sinj ostvario Triljski rezultat po trajanju prosje?nog boravka? S tim rezultatom u Sinju bi samo s pozicije usluge no?enje s doru?kom ostalo vi�e od 4,5 milijuna kuna. Da vam pomognem, to je razlika od oko 3,2 milijuna kuna.

Ako bi se poigrali s mogu?no�?u polupansiona propu�tena dobit iznosila bi vi�e od 4 milijuna kuna, a u slu?aju punog pansiona i preko 5 milijuna kuna.

E, kad bi ovim no?enjima, polupansionima i punim pansionima dodali i kavu, cigarete, ru?ak, ulaznica za franjeva?ki muzej, alkarski muzej, muzej Cetinske krajine, galeriju Sikirica, bazen, ergelu, staru tvr?avu�

Koliko je od navedenoga mogu?e realizirati?

E to je ve? pitanje za onih tridesetak kandidata s po?etka teksta, odnosno 'vru?i krumpir' za onoga koji ?e uskoro postati 'prvi ?ovik sinjskog turizma'!