Izvor: www.4brigada-zng.hr

(28/04/11) Danas se navr�ava 20 godina od osnutka legendarne 4. gardijske brigade HV � Pauka.

Ova elitna postrojba HV-a kroz koju je pro�lo oko tisu?u Sinjana i Cetinjana, u Domovinskom ratu nije izgubila niti jednu bitku. Njenu snagu najbolje je opisao ratni ministar obrane Gojko �u�ak koji je na proslavi ?etvrte obljetnice brigade, u Splitu 28. travnja 1995. godine, kazao: 'Hrvatska vojska ima sedam gardijskih brigada. Sve i dobro ustrojene i dobro opremljene. Ima jedna koja je udarna. To je ?etvrta.'

?etvrta gardijska brigada osnovana je u Splitu 28. travnja 1991. po?etkom Domovinskog rata na hrvatskom jugu. Postrojba je to koja je kod neprijatelja izazivala strahopo�tovanje, a kod hrvatskog puka divljenje i vjeru u nepobjedivost. ?etvrtu brigadu karakteriziraju najve?e pobjede, ?ast, ponos, prkosna tuga zbog gubitka prijatelja.... Put momaka s crvenim beretkama put je vite�tva i ?asti hrvatskog vojnika neokaljane tijekom cijelog Domovinskog rata. Stotinu devedeset tri poginula Pauka ugradila su sebe u kona?nu domovinsku pobjedu.

Ratni put brigade (1991. - 1996.)

Prikaz koji slijedi nije dovoljan za dostojno opisati put i karakter onoga �to sjaji imenom 4. gardijska brigada. Namjera je samo podsjetiti na neke zna?ajke i vremena.
U pripremama za ustrojavanje ZNG-a 28. travnja 1991. za?ela se i 4. brigada ZNG, kasnije 4. gardijska brigada HV-a.
Nakon osnutka, redarstvenicima iz Sredi�ta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a u Lu?kom, Rakitju i Kumrovcu, priklju?uju se dragovoljci, uglavnom s podru?ja ju�ne Hrvatske i zapadne Hercegovine. U kampovima Resnik, Trilj i Imotski zapo?inje obuka i ustrojavanje glavnine ljudstva, ali i kontinuirani prijem novaka. Odmah je bilo jasno da ljudstvo ne?e biti problem ve? temeljna briga postaje kako mu osigurati barem najosnovnije pje�a?ko oru�je. Ipak, na razne na?ine prikupljeno je ono najosnovnije.

Ve? 31. 07. 1991. godine brigada, pod zapovijedanjem dana�njeg generala bojnika Ive Jeli?a, dobiva prvu borbenu zada?u. Jedan njen dio kre?e u Kru�evo gdje 01. 08. slijedi prvi oru�ani sukob, u kojem je zadan prvi udarac neprijatelju. Nakon mjesec i pol dana uspje�ne obrane, zbog nepovoljnog takti?kog polo�aja padom mjesta Jasenice, brigada se morala izvu?i iz Kru�eva. Dok je glavnina snaga bila u Kru�evu, dio brigade je branio Vrliku.

15. 09. 1991. godine Zrakoplovni vod 4. gardijske brigade sudjeluje u uspje�noj akciji osvajanja vojarni kod Plo?a 'Zelena tabla � Male Bare'.  Dok dvije bojne djeluju na drni�koj i sinjskoj boji�nici, dio brigade anga�iran je u bojnim djelovanjima na prostoru Zadra i �ibenika. U takvim prilikama se stvaraju i prve topni?ke snage brigade.  

Zbog neposredne ugro�enosti Dubrovnika tri samostalna voda 4. gardijske brigade sredinom listopada ulaze u grad pod okru�enjem i stavljaju se u njegovu obranu na Sr?u i Moko�ici, gdje ostaju sve do sklapanja primirja. Uz ova tri voda za obranu juga brigada anga�ira i svoju 4., a zatim i 3. bojnu u prosincu 1991. godine i to na podru?ju Imotica � Topolo. U isto vrijeme se i samostalna satnija pod zapovijedanjem pokojnog Andrije Matija�a anga�ira u obrani Stona. Zapovjedni�tvo brigade se od sije?nja 1992. smje�ta u Plo?e, dok se jedna bojna nalazi na bistrini, jedna u Metkovi?u, a jedna je dr�ala pozicije od Posedarja prema Pagu.

Po?etkom lipnja 1992. godine zapovijedanje brigadom preuzima, danas brigadni general, Mirko �undov. Krajem istog mjeseca zapovjedno mjesto i glavnina snaga brigade seli iz Hutova u Ora�ac. Nakon kratke konsolidacije snaga uslijedilo je nekoliko te�kih bitaka u kojima su zauzeti dominantni objekti. Otvoren je prostor za potpuno osloba?anje dubrova?kog zale?a, pa je prodor nastavljen prema Uskoplju. Herojskim pothvatima pje�a?kih postrojbi u ovim bitkama svakako treba istaknuti i ulogu oklopno � mehanizirane satnije, koja je pod vodstvom pokojnog Andrije Matija�a bitno pridonijela ovladavanju podru?jem.
Zavr�na operacija kojom je cijeli prostor dubrova?kog zale?a, sve do granice na Prevlaci, stavljen pod nadzor HV-a, bila je akcija 'Vla�tica'. Akcija je izvedena u te�kim vremenskim uvjetima i unato? sna�nom otporu neprijatelja uspje�no okon?ana za samo tri dana. Time je ?etvrta gardijska brigada zajedno s 1. gardijskom brigadom HV 'Tigrovima' i drugim postrojbama HV, postavila crtu boji�nice koja je ostala nepromijenjena do kraja rata.

Nakon preustroja brigade, u studenom i prosincu 1992. godine, slijedi druga velika zada?a - operacija Maslenica 21. 1. 1993. godine. Ve? prigodom izvi?anja, skupina pripadnika 3. bojne nailazi na minsko polje, a gubici nagovje�?uju te�ko izvr�enje zada?e. Operacija 'Maslenica' se pokazala jednom od te�ih i zahtjevnijih u Domovinskom ratu. Sama napadna operacija trajala je dva i pol dana i brigada je u suradnji s drugim postrojbama Hrvatske vojske uspje�no obavila postavljenu zada?u. Po prelasku u obranu, ve? umorni borci morali su otrpjeti silovite protuudare, u kojima su u nekoliko slu?ajeva po�rtvovnim akcijama pojedinaca i manjih skupina o?uvani ste?eni polo�aji od novigradskog zale?a do sela Ka�i?. Va�nost izvedene operacije i sa gledi�ta obrane Zadra, koji je do tada trpio ?esta granatiranja, ali i s obzirom na mogu?nost kori�tenja novog pontonskog mosta u Masleni?kom �drilu, svrstao je ovaj ratni uspjeh me?u ve?e pobjede u Domovinskom ratu, a 4. brigadu potvrdio kao jednu od najboljih postrojbi Hrvatske vojske.

Koncem o�ujka 1993. godine brigada predaje podru?je odgovornosti 3. gardijskoj brigadi i odlazi na zaslu�eni odmor, te pristupa daljnjoj obuci i prijeko potrebnoj popuni. U to vrijeme zapovijedanje brigadom preuzima, dana�nji general bojnik DamirKrsti?evi?, a dotada�nji zapovjednik, danas brigadni general �undov, odlazi na novu du�nost.

Uz stalni rad na ustroju i popuni 4. brigada je po?etkom lipnja 1993. godine ponovno na borbenim crtama, najprije u prostoru vodi?kog zale?a, a potom ponovo na prostorima oslobo?enim u operaciji Maslenica, gdje uspje�no provodi aktivnu obranu.
Tijekom 1994. i prve polovice 1995. godine 4. gardijska brigada je u sklopu svog zbornog podru?ja izvr�avala sve postavljene zada?e te provodila intezivnu obuku pripremaju?i se za zavr�ne operacije osloba?anja okupiranih dijelova RH.  Operacija 'Ljeto 95' mogla je po?eti. Obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena u nastupanju prema Bosanskom Grahovu i te�ko?e koje su se ukazale u prvim poku�ajima ovladavanja tim prostorom, ?etvrta je dobila zapovijed uklju?iti se u operaciju unato? ?injenici da je tek pu�tena na odmor. Odmah iz pokreta postrojbe ?etvrte krenule su prema Bosanskom Grahovu i ve? sutradan su zajedno sa 7. gardijskom brigadom ovladale njegovim �irim prostorom.

Uslijedila je 'Oluja'. U sklopu �iroke vojno � redarstvene operacije ?etvrta je skupa sa 7. brigadom u�la u Knin i nakon kra?eg zadr�avanja nastavila progoniti neprijatelja prema granici Republike Hrvatske, u pravcu mjesta Srb. U naredna dva dana slijedile su akcije s ciljem osiguravanja granice Republike Hrvatske nakon ?ega je postrojba zamijenjena, no odmor nije dugo trajao. Neprijatelj je, u namjeri vra?anja izgubljenog, krenuo u prutuudar na polo�aje 141. brigade Hrvatske vojske kod prijevoja Derala izme?u Strmice i Bosanskog Grahova te ih zauzeo. Dio brigade je 15. kolovoza 1995. godine �urno upu?en u ispomo? na to podru?je, gdje je presjekav�i komunikaciju Drvar � Resanovci, doveo napada?e u nepovoljan takti?ki polo�aj. Uz �estok otpor neprijatelja anga�irane snage su ve? sljede?eg dana povratile izgubljene polo�aje i vratile se u Knin.

Nedugo zatim, zapovjednik tada�njeg Zbornog podru?ja Split general Ante Gotovina, zapovijeda napad na pravcu Glamo? � �ipovo � Jajce te ovladavanje �irim podru?jem Drvara. Tako je 7. rujna 1995. godine brigada krenula u operaciju 'Maestral', u kojoj je pokazala pune rezultate bogatog ratnog iskustva, zrelosti i profesionalnog ustroja.
Po?etkom listopada 1995. godine brigada dobiva novu borbenu zada?u u operaciji nazvanoj 'Ju�ni potez'. Cilj operacije je bio ovladavanje �irim prostorom Mrkonji? Grada. Snage Hrvatske vojske su 9. listopada 1995. godine obavile silovitu topni?ku pripremu te je do kraja dana zavr�en najte�i dio zada?e, u potpunosti su razbijene neprijateljske snage i natjerane u bijeg.
Taj dan bi zasigurno bio zapam?en kao sjajan prikaz snage i organiziranosti Hrvatske vojske, da nije pomu?en smr?u legendarnog hrvatskog ?asnika i istinskog simbola ove brigade generala Andrije Matija�a Pauka.

Taj veliki ratnik i ?ovjek, svojom pogibijom, kao da je navijestio kraj rata, jer nakon �to su sutradan ?etvrta i Sedma gardijska brigada obuhvatom zauzele Mrkonji? Grad. Pokazalo se da je to bila i zadnja bitka u Domovinskom ratu.

?etvrta gardijska brigada je u Domovinskom ratu polo�ila 194 �rtve, 5 gardista se vode nestalim, a 1600 njezinih pripadnika je ranjeno ili na drugi na?in stradalo. Kroz nju je pro�lo mnogo iznimnih boraca, do?asnika i ?asnika koji su danas u mirovini ili na drugim du�nostima. Svi oni, s manjim ili ve?im zaslugama, u?inili su da ime 4. gardijske brigade postane nezaobilazno u stvaranju novije hrvatske povijesti.

�

�

�