Autor: Jakov �i�i?

Iz manje poznate povijesti � Alka na ?e�kom

Interes stranaca za posjet Sinju i njihovo prisustvo tr?anju Alke ima svoju dugu povijest. Pripadnici europskih kraljevskih obitelji, u prvom redu Habsburzi, tijekom 19. stolje?a ?esto su posje?ivali Sinj, gdje su osim u odli?nom gostoprimstvu, u�ivali i u sve?anosti tr?anja Alke, ?esto upravo u svoju ?ast. �to iz njihovih dnevnika, �to iz dnevnika njihovih pratioca znamo da su gotovo uvijek bili odu�evljeni bogatstvom njenog sadr�aja i jedinstvenim ambijentom u kojem se tr?i. Tijekom 19. i po?etkom 20. stolje?a gosti Sinja na Alci bili su i neki europski putopisci, etnolozi i putnici namjernici.

No ubrzani turisti?ki razvoj Dalmacije u razdoblju izme?u dva svjetska rata, potaknut sve ve?im interesom za ljepotama njene morske obale, potaknuo je jedan nov interes stranih posjetitelja za ovom jedinstvenom kulturno-povijesnom manifestacijom. Alka naime tada postaje posebno privla?na stranim turistima koji svoje ljetne odmore provode na Jadranu, u prvom redu ?esima koji su ina?e bitno zaslu�ni za razvoj turisti?kih potencijala na�e obale.

Da su ?esi imali svojevrsnu pionirsku ulogu i u razvoju turisti?kih potencijala Sinjske alke dokazuju i dva ?lanka iz uglednog me?uratnog ?ehoslova?kog dnevnog lista Narodni politika, na koje sam nai�ao u svom istra�ivanju kulturno-turisti?ke povijesti Sinjske alke.

Obama ?lancima zajedni?ka je izrazita odu�evljenost njihovih autora slikovito�?u i idejnim sadr�ajem Alke , kao i sugestija sunarodnjacima da odmor na Jadranu obavezno pove�u s posjetom Sinju.

Zahvalju?i na�em sugra?aninu Anti Poljaku, skorom magistru bohemistike i germanistike koji je preveo oba ?lanaka s ?e�kog jezika, u mogu?nosti ste pro?itate dva zanimljiva vi?enja Sinja, Sinjske Alke i turisti?kog potencijala ove kulturno-povijesne znamenitosti.

�Oj, divna mi Dalmacijo, ne?u te zaboraviti!� pjevu�im kroz buku autobusa koji prolazi starim Solinom, penje se prema vrhu do silne tvr?ave Klis i vozi nas sve vi�e i dalje do najstarijeg dalmatinskog grada, do bogatog, u zelenilu smje�tenog Sinja. Tamo se odr�ava drevna, lijepa narodna sve?anost alka, (...)

Sinj je prijestolnica plodnog kraja kojim protje?e zelenkasta rijeka Cetina. Iznad ?istog, izdignutog grada str�i visoka stijena s ru�evnim ostacima bedema staroga Sinja iza kojih se crveni krov nove male crkvice.

Sredi�tem grada prote�e se duga ulica odre?ena za trku alke. Ova se sve?anost odr�ava u sje?anje pobjede Sinjana nad Turcima pred 300 godina. (...)

Divno je gledati alkara koji jednom rukom savladava neobuzdanog, �ustro jure?eg konja, a drugom dr�i koplje i leti prema alci koja nevino visi iznad ceste. To je tako vite�ki, juna?ki, divno i poticajno. Ukoliko uspije pogoditi sredinu, alkara obaspe klicanje. Sluga stoji spreman uhvatiti konja i uzeti koplje svog alkara koji pred tribinom vojvode skida alku s koplja poslije ?ega s fanfarama truba biva ogla�eno koliko je bodova dobio. Sve se to odvija sve?ano i ozbiljno, samouvjereno. Biti alkarom velika je ?ast. (...)

Nakon ukra�avanja koplja pobjedni?kog alkara slijedi ono najljep�e, �to cijeloj sve?anosti daje pe?at ozbiljnosti i velikog zna?aja. Vojvoda, okru�en alkarima, progovara sve?ane rije?i. Ponavlja povijest, sije?a se juna?kih predaka koji su branili domovinu od neprijatelja sa sjevera. Sje?aju?i se njih, sije?a se slavne povijesti naroda. Slavi danas davnu pobjedu u sve?anom trenutku, uzdi�e njen zna?aj sa?uvan sve do dana�njih dana. Pokre?e odu�evljenje i samopouzdanje. I sve?anost alke tako postaje simbol trajnosti, hrabrosti, snage, pripravnosti i vje�tine onih kojima je povjereno da brane zemlju i narod protiv svake opasnosti izvana i iznutra. (...)

Svi koji ste o?arani ljepotom zemlje sunca ?iju obalu ljubi plavi Jadran trebali biste pogledati i alku u Sinju. Odr�ava se uvijek 16. kolovoza. (...)

Ana Ziegloserova, Narodni politika, 28. rujna 1928.

�

(...) Alka je vite�ki turnir, vrsta juna?ke igre koju Sinjani odr�avaju u prisustvu predstavnika kralja i brojnih gostiju, u sje?anje na svoju pobjedu na Turcima 1715. godine.

U rukopisu redovnika Petra Filipovi?a u arhivu sinjskog samostana podrobno je opisano koliko mnogo tisu?a Turaka je od 8. do 14. kolovoza 1715.godine napadalo Sinj koji je od neprijatelja hrabro branilo samo 400 branitelja. Idu?eg dana, 15. kolovoza, na ukazanje Djevice Marije Turci su se razbje�ali.

(...)

Nakon procesije se drugi dan igra Alka (Alka koju ?e�ki novinar opisiva tr?ala se 16. kolovoza 1934., dan nakon blagdana Velike Gospe, op.a..). Natjecatelji (alkari) su u drevnim sve?anim no�njama, s sobol kapama i ma?em, s kopljem u ruci i na konjima. Pred velikim skupom ljudi iz cijele pokrajine (nekada i do 10 000 ljudi), alkari jure na svojim konjima prema alci i ciljaju kako bi je odnijeli na svom koplju. (...)

Glavni organizator sve?anosti je vojvoda, obu?en u zlatom protkanu no�nju. Alkarima zapovijeda �alaj?au��. Glavna nagrada je premija od nekoliko tisu?a koju je osigurao kralj.

(...)

Pobjednik dobiva od vojvode pred ?asnom tribinom zelenu zastavu na svoje koplje, poslije ?ega ga svi prate prema njegovom domu. Nave?er je sve?ani koncert nakon kojeg slijedi alkarska ve?era koju organizira pobjednik i koja traje do jutra.

Dva ili tri dana pred sve?anu alku, odr�avaju se jo� nekakve predborbe. Natje?e se na isti na?in, samo bez sve?anih no�nji i bez tolikog broja gostiju. To su tzv. �Bara� i �?oja�, tj. natjecanja ne za glavnu premiju, nego za ledinu (tj. pravo ko�enja ledine) i za veliki komad crvenog sukna. U tim danima Sinj je sredi�te zanimanja svih susjednih mjesta iz �ire okolice, ali i brojnih posjetitelja iz obalnih kupali�ta i iz inozemstva. A to je i shvatljivo, jer osim narodnog i domoljubnog zna?aja, cijela Alka, sve te slikovite povorke i natjecanja pro�ete drrevnim juna�tvom, ostavljaju na svakog nezaboravan dojam. A sve se to odvija u okvirima krasne prirode, na sun?anom priobalju Jadrana, te bajke u udaljenosti od 100 km, koju s pravom nazivaju: Slavenska Rivijera.

S. Sevinov, Narodni politika, 19. kolovoza 1934.