Autor: Ante Botić

Sinoć je u alkarskim dvorima održana radionica pod nazivom 'Hrvatska nematerijalna kultura – bogatstvo u raznolikosti'. Teme radionice bile su 'UNESCO, provedba Konvencije i Alke', 'Ojkanje i klapsko pjevanje', 'Nijemo kolo Dalmtinske zagore' i 'Međuodnos kulture i turizma'.Organizator radionice bio je Instutut za etnologiju i folkloristiku Zagreb, a suroganizatori i domaćini Viteško alkarsko društvo i Grad Sinj.

O značajkama kulturnog i vjerskog potencijala sinjskog kraja govorio je voditelj galerije Sikirica Tomislav Barhanović, dipl.prof.pov.i etnologije.

O značaju među odnosa kulture i turizma govorila je doc.dr.sc Smiljana Pivčević s Ekonomskog fakulteta u Splitu koja je naglasila kako je kultura oduvijek bila važan motiv turističkih putovanja, a kuturnih destinacija za turistički dio na području sinjskog kraja ima puno.

Suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku dr.sc Ana Marija Vukušić upoznala je nazočne s temeljnim značajkama UNESCA, odnosno provedba konvencije i Alke, gdje se posebno obradila tema uvrštavanja Alke na popis UNESCA.

Tema 'Ojkanje i klapsko pjevanje' koju je prezentirao dr. sc. Joško Ćaleta izazvala je najviše interesa okupljenih. Neki su čak i prezentirali kako se pjeva po starinski ili treskavica u Cetinskom kraju. Ističući kako je ganga zaštićena zahvaljujući trudu i želji Imoćana i Hercegovaca, dr.sc Joško Ćaleta pozvao je i Cetinjane da na istom tragu to učine s poznatim pjevanjem rere.

Prikazujući kratke video zapise iz sredine 60-tih pa do današnjih dana, ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb dr.sc Tvrtko Zebec govorio je o povijesti dalmatinskog nijemog kola i načinu njegovog izvođenja, koje je također ušlo pod zaštitu UNESCA.

Na kraju radionice vodila se zanimljiva rasprava između predstavljača i nazočnih građana koji su bili na ovoj stručnoj radionici na kojoj se govorilo o nematerijalnoj kulturnoj baštini s podrobnijim tumačenjem njezinih područja, načina očuvanja, dokumentiranja i prijenosa na mlađe generacije.