|

Autor: Filip Ratkovi?
Uskrsni tjedan ili 'velika nedilja' jedan je od sredinjih doga?aja kr?anske liturgijske godine, a doga?a se u prolje?e kada se ?itava priroda budi iz zimskoga sna. Tijekom cijeloga tjedna obavljaju se pripreme za Uskrs uz obnavljanja najzna?ajnijih doga?aja iz posljednih dana Isusovog ivota. Slavlje 'velike nedilje' po?inje na Cvitnicu, kada se u crkvu na blagoslov nose maslinove i lovorove grane, koje su se u starija vremena ukraavale perunikama, ?eneprom i raznim cvije?em koje je procvjetalo u vrtovima i na balaturama. Bija je i obi?aj da se dan u osvit Cvitnice-nedilje muke Gospodnje, u subotu, beru ljubice i cvitovi bajama, pa su se zajedno s vodom stavljali u kajin. Kajin bi se ostavlja priko cile no?i vanka na balaturi ili u oboru , da se u njemu umivaju an?eli. Rano ujutro, prije izlaska sunca, na samu Cvitnicu, bi se sva ?eljad iz ku?e umivala u toj ladnoj vodi punoj cvi?a, a za vrime umivanja molilo se Virovanje, kau stariji Sinjani. Ovaj obi?aj povezan je sa Kristovim ulaskom u Jeruzalem, pred mu?eni?ku smrt, kada je narod put kojim je On prolazio posipao cvije?em i prostirao svoje haljine. Maslinove gran?ice, koje su se na Cvitnicu nosile u crkvu na blagoslov, po povratku ku?i bi se, onako blagoslovljene, obvezno zatakle za gredu, za kredencu, za sliku svetoga Ante ili kojega drugoga sveca, a stavile bi se i u konobu.

|