Pi�e: Jo�ko Konti?

(04/02/11) U javnu raspravu oko trase sinjske obilaznice uklju?ila se i Op?ina Otok. Priop?enje za javnost u kojemu se navode konkretni razlozi zalaganja za isto?nu varijantu obilaznice, a koje potpisuje na?elnik Op?ine Otok Branko Samard�i?, donosimo u cijelosti.

Ovih smo dana svjedoci raspravama o eventualnim zaobilaznicama Grada Sinja. Poznato je da se u prostornom planu Grada Sinja spominju dvije zaobilaznice: u �iroj uporabi ve? nazvane 'zapadna' i 'isto?na' varijanta. Vjerujemo da i jedna i druga zaslu�uju pomnu stru?nu analizu u kontekstu sveop?eg dobitka za cijeli Cetinski kraj kao i realnu ostvarivost pojedinog projekta.

Svjedoci smo tako?er, da je nedavno u vije?nici Grada Sinja, bio organiziran javni uvid na ovu temu. Uglavnom se ?ula jedna strana, mogu?nost suprotnog mi�ljenja nije bila dozvoljena, premda je to osnovni postulat svake demokracije.

Shva?amo da je ova tema mnogima poslu�ila i u dnevno-politi?ke svrhe, a sve na�alost nau�trb jasne i argumentima prikazane situacije i njenog reflektiranja na odr�ivi razvoj cijelog ovog podru?ja.

?injenica je, da se desetlje?ima na podru?ju Cetinskog kraja lo�e gospodarilo prostorom pa je i to tako?er bila jedna od ko?nica razvoja �ireg podru?ja.

Svjesni dokazane, povijesne i sada�nje ?injenice, da prometna infrastruktura neminovno nosi sa sobom gospodarski razvoj i nova radna mjesta, Op?ina Otok se zala�e za ono rje�enje koje nas najoptimalnije povezuje sa Splitom, Zagrebom, Livanjskim podru?jem odnosno Bosnom i Hercegovinom kao i Cetinsku krajinu me?usobno. Stoga se op?ina Otok aktivno zala�e za 'isto?nu' varijantu. Podsje?amo i na plan �upanije da se uskoro gradi zaobilaznica prema Rado�i?u, pa je samim tim zadovoljena i 'zapadna' varijanta zaobilaznice.

Na�a podr�ka 'isto?noj' zaobilaznici temelji se na jasnim, pomno prou?enim pozitivnim gospodarskim efektima za cijelo podru?je Cetinskog kraja.

Ti argumenti su:

a) ?etverotra?na trasa od Kri�ica prema gospodarskoj zoni Kukuzovac - daje zoni ogromnu perspektivu

b) nastavak ceste prema polju tkz. isto?na varijanta: ?ini jedan cjeloviti gospodarski prsten koji na najbolji na?in objedinjuje gospodarske subjekte, poput: tvornice i prostora Dalmatinke, Hipodroma, �portskog aerodroma (Piket), postoje?e pilane i tvornice namje�taja � blizina Bosne i Hercegovine, izgradnjom Ceste D-219 prema Vagnju mogu?uje se dodatni razvoj drvne industrije kao i razvoj turizma, na poseban na?in zimskog, jer Kame�ni?ki snje�ni potencijali nisu ni pribli�no iskori�teni, jer se na tom podru?ju skijalo ve? davne 1935. godine.

c) ovaj ("isto?ni") cestovni koridor odli?no se uklapa u ostale infrastrukturne projekte kao �to je izgradnja kalizacijskog sustava i odvodnja kanalizacijskih voda s gospodarske zone Kukuzovac prema pro?ista?u u Sinjskom polju.

d) plinofikacija � poznato je da 2012. godine plin dolazi u Splitsko�dalmatinsku �upaniju, u Dugopolje, odakle ?e se �iriti prema svim ostalim dijelovima na�e �upanije. Va�nost plina za sveukupni razvoj kao energenta je neprocjenjiva, po uzoru na druge uspje�ne sredine u izgradnju ceste postavljaju se instalacijske cijevi kao preduvjet za distribuciju plina, �to tako?er uklju?uje i mogu?nost koncesije za protok plina.

Po�tuju?i volju na�ih susjeda da se 'odupru' izgradnji 'isto?ne' zaobilaznice i samim tim na�eg opravdanog straha da se projekt ne ostvari te bude usmjeren ka drugim, homogenijim sredinama, mi smo u Op?ini Otok predlo�ili investitorima svu potrebnu logisti?ku pomo? da se ova zaobilaznica maksimalno usmjeri na podru?je op?ine Otok. Argumenti za to su ve? postoje?a trasa poljskog puta od Brnaza, prema Otoku i Gali koja se izravno povezuje sa Dr�avnom cestom D - 219 prema Vagnju. Ve? smo od investitora dobili pozitivno vrednovanje na�eg prijedloga.

Isto tako valja naglasiti da za ovaj projekt imamo svesrdnu podr�ku na�ih sugra?ana. Smatrali smo korektnim i maksimalno odgovornim predo?iti javnosti ovaj na� prijedlog, jer nemamo odva�nosti kockati se sa razvojem na�e Op?ine i posebno ostankom na�ih mladih ljudi u svom zavi?aju.

S po�tovanjem! Hvala!

Otok, 04.02. 2011. g.

Na?elnik Op?ine Otok

Branko Samard�i?

�