Pi�e: Toni Milanovi?, mag. hist.

Nakon dugotrajnih priprema krenuli smo na put. Znati�eljni studenti otisnuli su se u istra�ivanje �nepoznatog terena�. Sve je po?elo u zrakoplovnoj luci �Resnik� u Ka�telima. Prema rasporedu, imali smo let u 21:00 h, aviokompanijom �Ryanair�. Me?u nama napetost, jer ve?ini je to prvi let zrakoplovom. Pitaju me: �Koliko ?e trajati let, jesu li jake turbulencije�?, a ja se svaki put samo nasmije�im. Na carini u Ka�telima par poznatih lica. Mislim u sebi: �Mojih Sinjana svugdje ima�. Nakon kratkog ?ekanja napokon smo u zrakoplovu. Zauzimamo svoja mjesta. Polije?emo!

Uzbu?enje i divljenje se mije�aju. Vidim Jadransku obalu, prelije?em i Veneciju no?u. Goru?a svjetla daju joj zadivljuju?i ?ar, ?ine ju tajnovitijom. Letimo iznad Italije, �vicarske, Francuske, Belgije, te kona?no Engleske. U zrakoplovu ispunjamo �landing card� (tra�e se podaci osobe i adresa boravi�ta gdje dolazite). Uz olak�anje slije?emo. Kolone ljudi ?ekaju provjeru Imigracijskog ureda. Nekoliko kratkih slu�benih pitanja. Sve je bilo u redu, te autobusom nastavljamo prema Londonu. Rezervirali smo �Generator Hostel� na Russell Square-u. U kasnim no?nim satima, odve? iscrpljeni, popadali smo po krevetima. Sutra nas ?eka naporan dan, polazak je u 9:00 h.

Voze?i se podzemnom �eljeznicom, pratimo linije na mapi, te �urno slijedimo na�eg profesora. Ipak je on tu kao doma. Gu�ve su sveprisutne, gu�e. Prvoga dana posje?ujemo Arhiv. Tu nas je kolega povjesni?ar uputio u gra?u �National Archive�, te smo kratko odslu�ali predavanje kako se slu�iti bazom podataka. Samo zdanje je fascinantno, posjetitelji se moraju striktno pridr�avati pravila, �to zna?i da se ne smije koristiti fotoaparat, a sve vrste torba moraju biti odlo�ene u prostor namijenjen za to. U�li smo i u samu unutra�njost Arhiva, te vidjeli spremnike gdje se ?uvaju materijali katalo�ki svrstani. Kolika je organiziranost u pitanju, svjedo?e i mali pokretni kamioni koji tu gra?u prenose iz spremi�ta do mjesta za izdavanje. U restoranu Arhiva smo i ru?ali, te smo poslijepodne krenuli u daljnji obilazak.

Prema rasporedu, ?ekao nas je posjet Parlamentu gdje su smje�tena oba doma engleskog izvr�nog tijela. Zastajemo pored velikog �Big Bena� zbog nezaobilaznog fotografiranja, ipak je to jedna od najpoznatijih svjetskih i engleskih znamenitosti. U�li smo u �Westminister Abbey�, opatiju u kojoj su pokopani svi engleski kraljevi i kraljice, kao i neke istaknute li?nosti poput Williama Sheakspera� Opet je slikanje zabranjeno, ali ipak smo onako �kriomice� uspjeli izvu?i poneku fotografiju. Imali smo podosta vremena za razgledavanje, te sam tako kupio i suvenir s motivom Londona. Slijedio je posjet �Downing Street-Whitehall� u centru Londona gdje je smje�ten engleski premijer. Nastavljamo prema �Trafalgar Squeru�, jednom od najpoznatijih trgova u Engleskoj i svijetu. Lako ga je zapamtiti jer se na njemu odr�avaju Novogodi�nje proslave. Noge su nas izdavale, pa smo se nakon povratka u hostel svi jedva ?ekali uvu?i u krevet.

Tre?ega dana ukrcali smo se na brod, te tako Temzom razgledavali London. Vrijeme nas je za?udo poslu�ilo. Kapetan broda uputio nas je na sve znamenitosti, pa i tako da su neko? sva stara skladi�ta na dokovima danas prenamijenjena u stanove zbog ubrzanog �irenja grada. Nekih sat vremena u�ivali smo u vo�nji, te se zatim iskrcali na jednom od dokova. Slijedio je posjet �Greenwichu�. Kako se po prirodi ova zvjezdarnica nalazi na bre�uljku dosta smo se nahodali. Na kraju se isplatilo, jer se s vrha pru�ao prekrasan pogled. Ulazimo u samu zvjezdarnicu, promatramo izlo�ene predmete, kao i sva ostala tehni?ka dostignu?a suvremenog doba. U jednoj od prostorija za posjetitelje se neprestano �vrti� film o svemiru, i razli?itim istra�ivanjima provedenim u njemu... Kad smo zavr�ili posjet, dobili smo sat slobodnog vremena. Ovo vrijeme iskoristili smo za ru?ak. U nizu restorana, odlu?ili smo se za kinesku kuhinju. Za mene ne�to novo, ali ipak sam bio zadovoljan s �pr�enom patkom�, uz nezaobilazan prilog ri�u. Uz jelo slu�ili su ri�ino pivo koje sam �arko �elio isprobati. Iako �lak�e� nije lo�e. U ovakvim restoranima, tj. orijentalnoj kuhinji cijene su dosta pristupa?ne. Mo�e se normalno ru?ati do 10 funta (oko 90 kuna).

Nakon �to smo �ispunili �eludac� posjetili smo �Maritime Museum� (Pomorski muzej) kojim se Englezi jako ponose. S pravom, ipak su oni bili nekada�nja najja?a pomorska sila. U muzeju izlo�ene su razli?ite makete brodova od samih po?etaka, do dana�njih dana. Isto tako domi�ljato su postavili simulacije topova s kojim mo�ete ga?ati mete. Neko vrijeme proveo sam na dizalici istovaruju?i teret. Zanimljiva je i originalna simulacija broda (kojeg odaberete; trgova?ki, ratni...). Kada izaberete brod, dobijete koordinate na koje brod morate dovesti unutar odre?enog vremena, a da ga pritom ne potopite... Na ve?er smo malo izi�li ispred hostela, gdje smo se susretali s ljudima iz razli?itih krajeva svijeta. Nije nam se bilo te�ko uklopiti. Cijeli objekt osiguravaju za�titari, te nije dopu�tena nikakva buka jer su u susjednim zgradama stanari. Englezi se striktno dr�e zabrane konzumiranja alkohola na javnim mjestima. Izlazak u pubove za studentski bud�et dosta je skup, tako da smo se ograni?ili na disko u hostelu, koje je bilo prepuno.

Sutra nas je ?ekao zakazan sastanak u �British Library� (Britanska knji�nica). Na ulazu nas je do?ekala gospo?ica iz Splita koja nas je prepustila uslu�nom gospodinu zadu�enom za podru?je jugoisto?ne Europe. Doti?ni nas je uputio u gra?u same knji�nice. Najprije nam je pokazao plan same zgrade, predstaviv�i nam svaki odjel posebno. Istaknuo je da Britanska knji�nica vrlo vjerojatno ima vi�e gra?e �to se ti?e hrvatske povijesti, nego Nacionalna knji�nica u Zagrebu. Zanimljiv je bio podatak, da Britanska knji�nica mora otkupljivati ve?inu gra?e izdane u Hrvatskoj, dok npr. Srbija ugovorom na dr�avnoj razini svaki novi primjerak �alje u njihovu knji�nicu. Kolika je va�nost ove ustanove, govore same brojke; 150 milijuna primjeraka na svim poznatim jezicima i u svim formatima: knjige, novine, magazini... Upravo to je ?ini jednom od najve?ih u svijetu.

Istoga dana, u 12:30 h prema rasporedu imali smo predavanje na �London School of Economics and Political Science� (Londonska �kola ekonomije i politi?kih znanosti) jednom od najstarijih londonskih sveu?ili�ta. Tema predavanja bila je �Sovjetska kapitulacija: Kabul, Berlin-War�ava, Moskva.� Zadovoljstvo je biti u krugu ljudi iz ?ijih sam knjiga u?io, stjecao svoje znanje. Istaknuo bih Stephena Kotkina, uglednog znanstvenika sa sveu?ili�ta �Princeton� u SAD-u, koji je odr�avao ovo prvo predavanje. Arne Westad, poznati povjesni?ar, na ovom znanstvenom skupu prezentirao je i svoju novu knjigu o Hladnom ratu (�Camridge History of the Cold War�) u tri sveska. Uz prigodni domjenak, ovaj povjesni?ar �svjetskog kalibra� pozdravio nas je s par rije?i na hrvatskom. U razgovoru sam ga pitao: �Da li bi se ponovno odlu?io na pisanje knjige� (koju je izdao nakon sedam godina), uz smijeh je rekao: �Da vjerojatno ne bi, te da su mu sre?om u periodu pisanja djeca bili tinejd�eri, pa oko njih nije imao previ�e posla�.

Poslijepodne nam je bilo predvi?eno za odlazak u �British Museum� (Britanski muzej) koji se nalazi nekoliko ulica dalje. U ovom zdanju prakti?ki mo�ete vidjeti cijelu povijest svijeta. Svaki kontinent posebno je obra?en, a za sve detaljno obi?i, potrebna su barem dva dana. Muzej prepun ljudi, pa se ?ini da se unutar njega nalazi ?itav jedan grad. Na ve?er u hostelu upoznajemo Talijana iz Milana, tako?er povjesni?ara. ?ovjek pod �gasom� nam je ipak zorno predo?io politi?ku situaciju u svojoj zemlji. Iznena?eni smo njegovim stajali�tem, te kritikama koje upu?uje vladi Italije. Izgleda da ni kod njih nije sve tako �bajno�.

Rano ujutro u petak vlakom smo krenuli za Cambridge, te tako upoznali unutra�njost Engleske. Iznena?en sam onim �to sam vidio. Cambridge je tako miran, �normalniji� za �ivot. Osje?a se studentski �ivot. Grad Cambridge je staro sveu?ili�no mjesto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Udaljen je pribli�no 80 km sjeveroisto?no od Londona, okru�en mnogobrojnim manjim mjestima i selima. Sveu?ili�te �Cambridge� je drugo najstarije anglofonsko sveu?ili�te na svijetu koje radi neprekidno od osnivanja (prvo je sveu?ili�te Oxford). Moto sveu?ili�ta je: �Hinc lucem et pocula sacra�, �to na latinskom zna?i: �Odavde svijetlost i dragocjeno znanje.� Sveu?ili�te se u razli?itim analizama stalno svrstava me?u pet najboljih sveu?ili�ta na svijetu i ocjenjuje se kao najbolje europsko sveu?ili�te. Sastoji se od niza zasebnih sveu?ili�ta (Clare College, King�s College, Queens� College, Trinity College, St. John�s College...). Na �Clare College-u� do?ekao nas je tako?er na� ?ovjek, predava? na sveu?ili�tu, gospodin Josip Glaurdi?. Poveo nas je u obilazak. �e?emo kroz divno ure?ene parkove, zelenilo dominira svuda oko nas, te opu�ta. U jednom od parkova smo sjeli da predahnemo. Dio nas �zbija �ale�, dok ostatak tra�i prikladno mjesto za zapaliti cigaretu. Ru?ak u studentskom restoranu, uz staroengleski �tih. Prostorija je golema, a studenti jedu zasebno od profesora, tj. profesori imaju vlastiti stol koji je malo uzdignut u odnosu na prostoriju. Na zidovima izlo�ene slike strogih lica, najpoznatijih li?nosti sveu?ili�ta. Nakon toga u posjetu smo i protestantskoj crkvi u sklopu sveu?ili�ta, a ispod nje, u podrumu se nalazi studentski pub, kojeg vode sami studenti. Rijetkost takve vrste. U centru grada kupujemo karte za vo�nju ?amcem (punt) po rijeci Cam. Taj posao vode sami studenti kojima je to izvor dodatnih primanja. Ukrcao sam se na jedan od ?amaca kojim kormilari jedan nadasve zanimljiv momak. Ka�e nam, da je i on jedan od studenata sveu?ili�ta, te nam u stilu vodi?a sve potanko obja�njava. Tko je htio mogao se i sam oku�ati za kormilom ovog plovila. Ja sam probao i brzo pohvatao konce. Na njegovom �Trinity Collegu� studirao je i sam princ Charles, ali nije ba� briljirao s ocjenama. Ka�e: �Ma nisam ni ja ba� pametan, ali dobro igram ragbi pa me zato dr�e ovdje�! Prasnuli smo u smijeh. Nezaboravna vo�nja! Po izlasku s plovila spustili smo se do grada, u�ivaju?i u povoljnim cijenama lokalnih pubova. Upoznali smo napokon �doma?eg Engleza� koji je za �nevjerovat� bio u Hrvatskoj. Kad smo ga pitali koje je gradove posjetio, ka�e: �Zagreb, Dubrovnik�, o ovom potonjem govori s puno superlativa.

Ponovno smo u vlaku za London. U subotu nas je ?ekao posjet srednjovjekovnom dijelu Londona. Slikali smo se uz �The Tower�, srednjovjekovnu tvr?avu koja ?ini jednu od sredi�njih gradskih to?aka i nalazi se na isto?nom rubu povijesnog sredi�ta Londona uz samu sjevernu obalu rijeke Temze. Ogromne �mase� ljudi ?ekaju ulaz u jezgru koja je podijeljena na nekoliko dijelova. �London Tower� je do sredine 20. stolje?a slu�io u vojne svrhe i kao zatvor za pojedine va�ne zatvorenike. Danas se u �London Toweru� ?uva kruna kraljice Elizabete II. te kraljevski dragulji. Spiralne stepenice vodile su nas kroz centralnu kulu gdje je izlo�eno oru�je, probao sam �nategnuti� engleski luk. Nakon kratke pauze, i potrage za izgubljenim kolegom nastavili smo dalje. Iz starog krenuli smo u poslovni dio Londona. Neboderi zaklanjaju nebo. Stali smo ispred katedrale �St. Pauls� (sv. Pavla), najpoznatije engleske crkve. Ona je po du�ini druga najve?a u svijetu (141,10 metara), odmah iza crkve sv. Petra u Rimu. Nasuprot njoj nalazi se �Bank of Britain� (Britanska banka). U vrijeme ru?ka, posjetili smo obli�nju talijansku pizzeriju na preporuku profesora. Prosje?na cijena pizze je oko 10 funti. To je uistinu dobar primjer skupo?e �ivljenja u Londonu. Nakon svega �to smo pro�li i vidjeli, jo� su cijene odje?e i obu?e nekako �najnormalnije� na�im prilikama. Popodne je bilo slobodno, ali smo ga iskoristili za odlazak do �Westfielda� najve?eg trgova?kog centra Europe, pa tko voli neka izvoli.

Nave?er smo ponovno izi�li u no?ni �ivot, da bi upotpunili sliku ovog multinacionalnog grada. Ljudi su svakako srda?ni, ali takvi i moraju biti kad u kona?nici sve pla?a�. Jedino se jo� nisu dosjetili napla?ivati kisik! Sutradan nam se smije�ila Hrvatska, ali smo jutro odvojili za posjet �Imperial War Museumu� (Ratnom muzeju) koji se nalazi na drugom kraju grada. Sam vanjski izgled zgrade je fascinantan. Odmah na ulazu iznena?enje, cijela eskadrila vojnih zrakoplova Drugog svjetskog rata zaka?ena o strop. U prizemlju su izlo�eni razni modeli tenkova koji su odradili svoj dio povijesti. Primje?ujem njema?ki �Panzer�, ruski �T-34�... Tu je i �Little boy�, atomska bomba koja je ba?ena na Hiro�imu. Zavirujem u model britanske podmornice u kojoj je realisti?no prikazan �ivot posade u ratnim uvjetima. Prvi kat zgrade zauzimaju razli?iti prikazi sudionika Prvog svjetskog rata. Izvorno su prikazani uvjeti u kojima su ti vojnici �ivjeli i ginuli. Englezi su uspjeli rekonstruirati ?ak i smrad koji je bio u rovovima! Tu se ne mo�ete puno zadr�ati. Na prvom katu nalazi se i prostor posve?en Drugom svjetskom ratu, koji je isto tako dojmljiv. Poseban dio ove zgrade odvojen je za �rtve �holokausta�. Napravljena je maketa logora �Auswitz� u kojem je bezrazlo�no umoreno oko 1.000.000 ljudi. Na drugom katu su prikazani moderni ratovi na�eg doba, od Korejskog, Vijetnamskog, Bliskoisto?nih sukoba, do Pustinjske oluje...

Na povratku u hostel uzeli smo na�e stvari, odjavili se i krenuli put aerodroma �Stanstead�. Leti se u 17:50 h. Dva sata leta i u Ka�telima smo! Svugdje je lijepo, ali kod ku?e je ipak najljep�e.

Toni Milanovi?

25. rujna 2012.

�

O autoru:

Toni Milanovi? ro?en je u Sinju 1988. godine. Osnovnu i srednju �kolu zavr�io je u rodnom gradu. Na Sveu?ili�tu u Zadru magistrirao je stru?ni studij povijesti i stekao titulu mag. hist. Trenutno je apsolvent na studiju lingvistike.

Nositelj je stipendije Sveu?ili�ta u Klagenfurtu za 2011. (ljetna �kola u Bovecu na temu: �Utjecaj pada Berlinskog zida na prostor Alpe-Jadran�).

Objavljivao je u studentskom ?asopisu ROSTRA, Cetinskim vrilima i Sinjskim novinama.

�

�

�