Autor: Ante Šušnjara

I Glavan i Bulj su u pravu! To bi bio kratki zaklju?ak analize izre?enoga u najnovijoj polemici ljutih politi?kih protivnika – sinjskog gradona?elnika Ivice Glavana i gradskog vije?nika Mira Bulja.

Naime, Glavan se nedavno na 'Ve?eri prijatelja Alke' u Zagrebu, pred predsjednikom Ivom Josipovi?em i brojnim uglednim gostima, 'pohvalio' kako je nova sinjska vlast pove?ala izvoz za 500 posto. Na to je, naravno, reagirao uvijek budni Bulj, ironi?no proglašavaju?i navedenu izjavu ekonomski apsurdnom.

Poneseni euforijom oba su zaigrala 'u špade', ali igra je zapravo 'u kupe'. Možda od špila nisu vidjeli u što se igra? A kako sam od onih 'kibica' koji ne znaju prešutiti red je da pomaknem špil, pa makar dobio po prstima.

U pravu je Glavan kada citira to?an podatak o godišnjem pove?anju sinjskog izvoza koji se doista pove?ao za 5 puta, ali u pravu je i Bulj kada tvrdi da taj podatak sa stvarnim životom nema nikakve veze.

Premda podatak Državnog zavoda za statistiku, da se sinjski robni izvoz u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje u 2009. pove?ao sa 2,086 mil. na 10,578 mil. kuna zvu?i ugodno, analiza kretanja sinjskog robnog izvoza u zadnjih nekoliko godina jasno ukazuje na njegovu izrazitu varijabilnost i veliku ovisnost o pojedina?nim poduzetni?kim uspjesima ili neuspjesima.

Konkretno, godišnji uzlet sinjskog izvoza za 500 posto nije posljedica nikakve mudre strategije i promjene okolnosti, nego je rije? o tome da je zbog nestabilnosti inozemnog tržišta za proizvode Sinjskog kraja, sinjski izvoz 2008. i 2009. dotaknuo dno dna i da se sada o?ekivano i logi?no uzlazno vra?a u svoj otužni prosjek. Te se sada npr. nalazi na razini 2003. godine, daleko od iznosa zabilježenog 2006. od 22 mil. kuna.

Gdje se zapravo, sinjski robni izvoz nalazi danas nakon eufori?no istaknutog pove?anja od 500 posto?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Sinj za državnim prosjekom zaostaje 28,7 puta, a prosjek zaostajanja na godišnjoj razini u ovih osam godina tek je nešto manji - oko 25 puta. To?nije u Sinju izvoz po glavi stanovnika u prvih devet mjeseci ove godine iznosi 416,9 kn, a na razini R. Hrvatske 10. 532,17 kn.

Da ni u neposrednom okruženju ne blistamo pokazuje odnos sa županijskim prosjekom, sinjski robni izvoz je 17 puta manji, no Županija manjak u donosu na državu nekako i namiri od turizma, a mi?

Najzanimljivije je pogledati i usporedbu Sinja s nekim njemu komparabilnim hrvatskim gradovima, koje smo odabrali me?u hrvatskim gradovima koji su po popisu stanovništva 2001. god. imali 8 500 - 42 000 stanovnika (Grad Sinj +/- cca 15 000 st.). Me?u takvih 59 gradova u Hrvatskoj, Sinj je u izvozu po glavi stanovnika trenutno na 54. mjestu.

Dakle, nakon što se pove?ao za 5 puta, sinjski robni izvoz po glavi stanovnika još je uvijek manji od robnog izvoza: Beliš?a za 110 puta (to je valjda 11 tisu?a posto!!!), Trogira za 102 puta, Solina 66 puta, Virovitice 36 puta, Benkovca 28 puta… Sli?nih primjera ima na desetke.

Sapienti sat rekli bi stari latini, pametnome dosta.

Sinjanima ipak ostaje jalova utjeha da im je robni izvoz po glavi stanovnika od drniškog manji samo 2,5, od triljskog ?ak i ve?i za 4,7 puta, a da susjedni Otok više uop?e nema izvoza.

Podaci o izvozu lokalnog gospodarstva mogu nam dosta toga re?i o konkurentnosti lokalnih proizvoda, a prethodno izneseni podaci su sve rekli!

O utjecaju sadašnjih politi?ara na ove podatke mo?i ?emo pri?ati za 4-5 godina, ali i tada samo u posrednom vidu. Zapravo i tada ?e ovakva analiza više govoriti o lokalnim poduzetnicima i njihovim sposobnostima, a na politi?arima je tek pripomo? u pripremi terena.

Godinu dana nije dovoljno za takvu pripremu terena, pogotovo ne spektakularnu kakva nam je predstavljena.

Našim lokalnim politi?arima možemo poru?iti da analizu ostave 'kibicima' od struke i na osnovu nje kreiraju svoju politiku, naravno ne libe?i se predstaviti rezultate svoga rada, ali pri tome paze?i da oni imaju dublju osnovu.

A selekcija podataka ?e ih odvesti iz voda politike u politikanstvo, a to nadam se - ni Glavan ni Bulj ne žele. Nevisno o kakvom se izvla?enju iz konteksta radilo!