Autor: Filip Ratkovi?

Na prostoru pored prognani?kog naselja na ?alama nalaze se nadgrobni spomenici divovskog kamenja iz 15 stolje?a. Malo poznati lokalitet ste?aka izmje�ten je kojih stotinu metara dalje od mjesta postanka. Gradnjom auto ceste i njenog spoja u Biskom trebao je biti izmje�ten, �to je i u?injeno po pravilima struke. Mje�tanima je to poznato i dragocjeno nalazi�te koje oslikava davnu pro�lost ovih �itelja.Sami ste?ci ili kako ih jo� zovu bilig, mramor, ma�ete, vrsta je nadgrobnog spomenika ?iji naziv i dolazi od rije?i 'stajati', a nastali su u srednjem vijeku i oslikavaju �ivot tada�njeg �ivlja na na�im prostorima. Rijeka Cetina bila je oduvijek mjesto blagostanja i lijepog �ivljenja, tako da su bi�?anski preci u�ivali na ovim krajevima. Obi?aji sahranjivanja pod ste?cima na na�em podru?ju nalaze se jo� iznada Vo�tana (Ma�ete) i kod Ciste Velike (Crljivica).

�

�

Na svim ste?cima prevladavaju zanimljivi motivi �ivota ljudi, obi?aja lova i ?uvanja blaga, reljefi ljiljana, kri�a i prstena a pisani su 'bosan?icom'. Polo�aj im je 'stoje?i', ali ima i ste?aka u obliku plo?a, pogotovo u Cisti Velikoj. Bi�?ani ih imaju ?etiri, od kojih je jedan slomljen, vjerojatno u premje�tanju, dok su preostala tri iznimno lijepa i dominantna u svom okru�enju. Jo� oni svjedo?e o davnim vremenima �ivota (jedan ima uklesanu godinu 1468.) predivnu reljefnu ornamentiku i prostor koji tra�i malo ugla?enosti za putnike namirnike.

Jednom malom akcijom ure?enja prilaza i okoli�a ste?ci su zablistali svom ljepotom. Zahvaljuju?i spretnosti Ivana �imund�e, pripovijedanju prof. Danoli?a i mno�tvu malih ruku izvi?a?a 'Vitezovi' iz Sinja, ste?ci su 'izi�li na vidjelo'. Prema rije?ima mjesnih aktivista, potrebna je suradnja s gradom Triljom i Turisti?kom zajednicom koja bi trebala dati kona?nu rije? o prezentaciji ovog vrijednog lokaliteta koji je 2. studenog 2009. zajedni?kom nominacijom Ministarstava kulture sa susjednom dr�avom Bosnom i Hercegovinom upisana u UNESCO-v popis mjesta svjetske ba�tine kao zajedni?ko blago.

�