NASLOVNICA TEME Alka na češkom
Ispis E-mail Facebook
Alka na češkom
Petak, 08 Travanj 2011
savinov

Autor: Jakov Žižić

Iz manje poznate povijesti – Alka na češkom

Interes stranaca za posjet Sinju i njihovo prisustvo trčanju Alke ima svoju dugu povijest. Pripadnici europskih kraljevskih obitelji, u prvom redu Habsburzi, tijekom 19. stoljeća često su posjećivali Sinj, gdje su osim u odličnom gostoprimstvu, uživali i u svečanosti trčanja Alke, često upravo u svoju čast. Što iz njihovih dnevnika, što iz dnevnika njihovih pratioca znamo da su gotovo uvijek bili oduševljeni bogatstvom njenog sadržaja i jedinstvenim ambijentom u kojem se trči. Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća gosti Sinja na Alci bili su i neki europski putopisci, etnolozi i putnici namjernici.

No ubrzani turistički razvoj Dalmacije u razdoblju između dva svjetska rata, potaknut sve većim interesom za ljepotama njene morske obale, potaknuo je jedan nov interes stranih posjetitelja za ovom jedinstvenom kulturno-povijesnom manifestacijom. Alka naime tada postaje posebno privlačna stranim turistima koji svoje ljetne odmore provode na Jadranu, u prvom redu Česima koji su inače bitno zaslužni za razvoj turističkih potencijala naše obale.

Da su Česi imali svojevrsnu pionirsku ulogu i u razvoju turističkih potencijala Sinjske alke dokazuju i dva članka iz uglednog međuratnog čehoslovačkog dnevnog lista Narodni politika, na koje sam naišao u svom istraživanju kulturno-turističke povijesti Sinjske alke.

Obama člancima zajednička je izrazita oduševljenost njihovih autora slikovitošću i idejnim sadržajem Alke , kao i sugestija sunarodnjacima da odmor na Jadranu obavezno povežu s posjetom Sinju.

Zahvaljući našem sugrađaninu Anti Poljaku, skorom magistru bohemistike i germanistike koji je preveo oba članaka s češkog jezika, u mogućnosti ste pročitate dva zanimljiva viđenja Sinja, Sinjske Alke i turističkog potencijala ove kulturno-povijesne znamenitosti.

 

„Oj, divna mi Dalmacijo, neću te zaboraviti!“ pjevušim kroz buku autobusa koji prolazi starim Solinom, penje se prema vrhu do silne tvrđave Klis i vozi nas sve više i dalje do najstarijeg dalmatinskog grada, do bogatog, u zelenilu smještenog Sinja. Tamo se održava drevna, lijepa narodna svečanost alka, (...)

Sinj je prijestolnica plodnog kraja kojim protječe zelenkasta rijeka Cetina. Iznad čistog, izdignutog grada strši visoka stijena s ruševnim ostacima bedema staroga Sinja iza kojih se crveni krov nove male crkvice.

Središtem grada proteže se duga ulica određena za trku alke. Ova se svečanost održava u sjećanje pobjede Sinjana nad Turcima pred 300 godina. (...)

Divno je gledati alkara koji jednom rukom savladava neobuzdanog, žustro jurećeg konja, a drugom drži koplje i leti prema alci koja nevino visi iznad ceste. To je tako viteški, junački, divno i poticajno. Ukoliko uspije pogoditi sredinu, alkara obaspe klicanje. Sluga stoji spreman uhvatiti konja i uzeti koplje svog alkara koji pred tribinom vojvode skida alku s koplja poslije čega s fanfarama truba biva oglašeno koliko je bodova dobio. Sve se to odvija svečano i ozbiljno, samouvjereno. Biti alkarom velika je čast. (...)

Nakon ukrašavanja koplja pobjedničkog alkara slijedi ono najljepše, što cijeloj svečanosti daje pečat ozbiljnosti i velikog značaja. Vojvoda, okružen alkarima, progovara svečane riječi. Ponavlja povijest, sijeća se junačkih predaka koji su branili domovinu od neprijatelja sa sjevera. Sjećajući se njih, sijeća se slavne povijesti naroda. Slavi danas davnu pobjedu u svečanom trenutku, uzdiže njen značaj sačuvan sve do današnjih dana. Pokreće oduševljenje i samopouzdanje. I svečanost alke tako postaje simbol trajnosti, hrabrosti, snage, pripravnosti i vještine onih kojima je povjereno da brane zemlju i narod protiv svake opasnosti izvana i iznutra. (...)

Svi koji ste očarani ljepotom zemlje sunca čiju obalu ljubi plavi Jadran trebali biste pogledati i alku u Sinju. Održava se uvijek 16. kolovoza. (...)

Ana Ziegloserova, Narodni politika, 28. rujna 1928.

 

(...) Alka je viteški turnir, vrsta junačke igre koju Sinjani održavaju u prisustvu predstavnika kralja i brojnih gostiju, u sjećanje na svoju pobjedu na Turcima 1715. godine.

U rukopisu redovnika Petra Filipovića u arhivu sinjskog samostana podrobno je opisano koliko mnogo tisuća Turaka je od 8. do 14. kolovoza 1715.godine napadalo Sinj koji je od neprijatelja hrabro branilo samo 400 branitelja. Idućeg dana, 15. kolovoza, na ukazanje Djevice Marije Turci su se razbježali.

(...)

Nakon procesije se drugi dan igra Alka (Alka koju češki novinar opisiva trčala se 16. kolovoza 1934., dan nakon blagdana Velike Gospe, op.a..). Natjecatelji (alkari) su u drevnim svečanim nošnjama, s sobol kapama i mačem, s kopljem u ruci i na konjima. Pred velikim skupom ljudi iz cijele pokrajine (nekada i do 10 000 ljudi), alkari jure na svojim konjima prema alci i ciljaju kako bi je odnijeli na svom koplju. (...)

Glavni organizator svečanosti je vojvoda, obučen u zlatom protkanu nošnju. Alkarima zapovijeda „alajčauš“. Glavna nagrada je premija od nekoliko tisuća koju je osigurao kralj.

(...)

Pobjednik dobiva od vojvode pred časnom tribinom zelenu zastavu na svoje koplje, poslije čega ga svi prate prema njegovom domu. Navečer je svečani koncert nakon kojeg slijedi alkarska večera koju organizira pobjednik i koja traje do jutra.

Dva ili tri dana pred svečanu alku, održavaju se još nekakve predborbe. Natječe se na isti način, samo bez svečanih nošnji i bez tolikog broja gostiju. To su tzv. „Bara“ i „Čoja“, tj. natjecanja ne za glavnu premiju, nego za ledinu (tj. pravo košenja ledine) i za veliki komad crvenog sukna. U tim danima Sinj je središte zanimanja svih susjednih mjesta iz šire okolice, ali i brojnih posjetitelja iz obalnih kupališta i iz inozemstva. A to je i shvatljivo, jer osim narodnog i domoljubnog značaja, cijela Alka, sve te slikovite povorke i natjecanja prožete drrevnim junaštvom, ostavljaju na svakog nezaboravan dojam. A sve se to odvija u okvirima krasne prirode, na sunčanom priobalju Jadrana, te bajke u udaljenosti od 100 km, koju s pravom nazivaju: Slavenska Rivijera.

S. Sevinov, Narodni politika, 19. kolovoza 1934.

Ispis E-mail Facebook

Registrirajte se ako želite komentirati ovaj članak.

 

 

 banner javni poziv

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NASLOVNICA TEME Alka na češkom